Izložba "Iza sedam logora" - Domovi kulture tokom ratova '90-ih postali mjesta torture i zločina

Izložene fotografije nastale su kao dio istraživanja čiji je rezultat foto-monografija, koju uz Hrvoja Polana potpisuju pisac i novinar Viktor Ivančić i novinar Nemanja Stjepanović
584 pregleda 0 komentar(a)
Sa izložbe "Iza sedam logora" Hrvoja Polana, Foto: Boris Pejović
Sa izložbe "Iza sedam logora" Hrvoja Polana, Foto: Boris Pejović

U okviru desetog Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima "Ubrzaj 2019", danas je u holu scene Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu, otvorena izložba Hrvoja Polana "Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina".

Izložene fotografije nastale su kao dio istraživanja čiji je rezultat foto-monografija „Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, koju uz Polana potpisuju pisac i novinar Viktor Ivančić i novinar Nemanja Stjepanović, u izdanju organizacije forum ZFD Beograd.

Na otvaranju izložbe govorili su Nataša Govedarica, programska direktorka Foruma ZfD i Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u Centru za građansko obrazovanje.

„Na fotografijama Hrvoja Polana zabilježeni su domovi kulture pretvoreni tokom ratova devedesetih u mjesta torture i zločina i to onako kako danas izgledaju. Ni na jednome od njih - ukoliko se nalaze na teritoriji država koje su 'delegirale' logorske čuvare i zločince - nema obilježja o žrtvama i njihovom stradanju. Tako su, samo naizgled paradoksalno, svi nacionalni kolektiviteti, koji su bili spremni proliti rijeke krvi, ne bi li naglasili (a vrlo često i izmislili), međusobne kulturne razlike, naposljetku ukinuli sve posebnosti njegujući jedinstvenu i unificiranu, takoreći zajedničku, kulturu poricanja“, rekla je Govedarica prilikom otvaranja izložbe.

Prema njenim riječima foto-monografija se fokusira na odnos između kulture i nasilja, odnosno između konstrukta nacionalne kulture i nacionalno motivisanog nasilja.

"Iako su razlozi ovih prenamjena, koji su domove kulture pretvorili u domove zločina, zapravo prozaični, često čisto logistički, autori su kombinujući fotografski, faktografski i esejistički pristup nastojali naglasiti simboličku težinu takve prakse i rasvijetliti njenu ideološku pozadinu", istakla je ona.

Nakon nje, prisutnima se obratio i istoričar i savjetnik u Centru za građansko obrazovanje, Miloš Vukanović.

"Živimo u svijetu posljednjih ratova, živimo u državama koje su nastale na njihovom temelju i nikada se nećemo osloboditi okova koje su ti ratovi napravili. Ti ratovi su donijeli mnogo žrtava i ljudske patnje, ali i mnogo razaranja kulturnih dobara. Dva najprepoznatljivija u našem okruženju su razaranje mosta u Mostaru i granatiranje Dubrovnika, koje ostaje jedna od najvećih mrlja naše sopstvene prošlosti", poručio je on.

"Ali kao što vidimo ovom izložbom, uništenje kulture nijesamo fizičko uništenje kulturnih dobara, već i uništenje značaja kulturnih centara koji su bili lijep značaj te Jugoslavije. Jugoslavije koja je prepoznala i nevjerovatna sredstva ulagala u kulturno uzdizanje svoje populacije", dodao je Vukanović.

“Ovakve izložbe su tu da podsjete na neprijatnu istinu i da pomognu da nam loše stvari iz prošlosti ne ponove. Ukazujući da se na nekom lokalitetu kulture desio zločin, mi nećemo umanjiti značaj tog lokaliteta u smislu kulturno-turističke valorizacije, a dodatno ćemo doprinijeti izgradnji kulture sjećanja”, naglasio je Vukanović.

Izložba je nastala u produkciji organizacija forum ZFD Beograd i PAX Holandija, a podgorička postavka je rezultat saradnje Centra za građansko obrazovanje i forumZFD-a. Ranije je postavljena u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Rijeci, Prijedoru, Šibeniku i Haagu, dok je Porečki Annale predstavio četiri odabrane fotografije kao dio kolektivne izložbe.

Izložba u CNP-u će biti otvorena tokom trajanja Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima "Ubrzaj", a ulaz je slobodan.

Bonus video: