Vjerovatno se u sferi politike virus korona slabije širi nego u sferi kulture, pretpostavka je koju je iznio direktor KotorArta, eminentni pijanista, prof. Ratimir Martinović, na početku konferencije “Festivali u doba krize” preksinoć održane u Kotoru, uz poštovanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.
Martinović je to iznio povodom odluke NKT - da se dozvoljavaju politički skupovi do stotinu političkih subjekata na otvorenom i do pedeset u zatvorenom prostoru, problematizujući zbog čega “političari ili politički subjekti mogu, a kulturni subjekti ne mogu da se okupljaju”.
Fokus konferencije bio je festivalski sadržaj, jer je i Crna Gora, kao i zemlje okruženja, karakteristična festivalska zemlja, a poseban povod okupljanja je kovid-19 i sve ono što je virus korona prouzrokovao u svakodnevici.
Martinović je istakao da ambicije okupljenih, direktorki i direktora nekoliko festivala iz različitih gradova Crne Gore i regiona, nije da se traže dugoročna rješenja za održivost formi umjetničkih prezentacija ako kovid-19 potraje, već da se o svemu tome pokrene razgovor i da se uopšte spomene kultura u ovim vremenima.
“Da li su festivali luksuz i šlag na torti koji nam u ovim teškim vremenima uopšte ne treba ili postoji razlog, smisao i funkcija kulture i kulturnog proizvoda u ovim kriznim vremenima? Treba li ćuteći da pristanemo na mjere koje smo, na primjer danas (na dan održavanja konferencije, 10. avgust - prim. aut.), dobili od NKT-a? Treba li da slegnemo ramenima i kažemo: ‘Okej, politika ima prioritet, izbori imaju prioritet, kultura je u drugom planu’. Ja ne mislim da treba. Poenta je da iniciramo razmišljanje na tu temu. Ne mislim da je iko išao đonom na kulturu, ali o njoj nismo razmišljali. Mi smo ovdje da bismo razmišljali o kulturi i da kažemo da je važno, naročito u ovakvim vremenima, da kultura učini politiku kulturnijom, a ne obrnuto - da politika politizuje kulturu. Mislim i na dnevnom nivou, a mislim i suštinski”, istakao je Martinović.
U situaciji kada glumci u Crnoj Gori ne mogu da glume, a muzičari ne mogu (ili nijesu mogli) da sviraju, njihov glas i stav se ne čuje, a to je iznenađujuće, kaže Martinović i pohvaljuje Hrvatsku u kojoj je postojao “stav struke koji se borio za ono što su njihovi interesi”.
Na ove teme i pitanja diskutovali su Ksenija Popović iz Barskog ljetopisa, Ana Vukotić iz Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT, Podgorica, Ivan Radojičić kao predstavnik nikšićkog Festivala uličnih svirača, Zoran Rakočević iz Festivala Korifej u Kolašinu, kao i Dora Ruždjak-Podolski, umjetnička direktorka Dubrovačkih ljetnjih igara, dok su, iako ranije najavljeni, događaj propustili predstavnica Ministarstva kulture, direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić i državni sekretar Ministarstva za održivi razvoj i turizam, Damir Davidović zbog opravdanih privatnih razloga, odnosno poslovnih obaveza.
Kada su skoro svi festivali u Crnoj Gori otkazani ili odloženi, Ruždjak-Podolski je istakla da se 33. izdanje Dubrovačkih ljetnjih igara privodi kraju, nakon više od mjesec dana.
“Dubrovačke ljetnje igre se održavaju zahvaljujući strategiji Ministarstva kulture i Vladi Republike Hrvatske, jer naš premijer, kako god to bilo, jeste osviješćen građanin. Drugog tumačenja nema. To je pitanje odluke koja se donijela još u martu, od službenog početka epidemije u Hrvatskoj. Nama je, takođe u martu, uplaćeno 80 odsto novca od ukupne svote kojom ministarstvo finansira festival”, kazala je ona ističući da nije politički aktivna, već o svemu govori kao umjetnica.
Rakočević je, kao i Popović, istakao da su organizatori bili u stalnoj neizvjesnosti hoće li festivala biti i pod kojim uslovima.
“Patosirala me je vijest da je neko u trci od 110 metara dao prednost od 100 metara političkim skupovima uoči izbora. Nijesam bijesan, već je ovo poražavajuća vijest. Nakon svih otkazivanja kulturnih događaja, tivatske Purgatorije se još trzaju. Trenutno smo zemlja bez izlaza, zemlja u izolaziji i ne mogu nam društvene teme biti drugačije nego to, jer smo ideološki - u izolaciji.” Rediteljka i direktorka FIAT-a, Vukotić, istakla je da je “očekivala puno više agilnosti, prvenstveno Ministarstva kulture, pa onda redom svih institucija...”
“Tu mislim na nacionalne teatre i na sve festivale koji se finansiraju iz državnog budžeta. Moram da iskažem veliko nezadovoljstvo institucionalnim odgovorom. Mi smo ostavljeni da pojedinačno komuniciramo s NKT-om i Institutom za javno zdravlje... Ne mogu da preskočim činjenicu da smo 1. juna postali ‘coronafree’ destinacija, da je 1. juna dozvoljen rad svim pozorištima u Crnoj Gori, a da su 1. juna sva repertoarska pozorišta proglasila kolektivni godišnji odmor, čekajući drugi talas. To mnogo više govori o nama, o tome ko su direktori pozorišta, ko je ministar kulture, koje su stručne reference tih ljudi i kakav je njihov odnos prema poslu koji rade”, kazala je Vukotić.
Popović je istakla da prva i najveća odgovornost organizatora svih festivala isključivo zdravlje ljudi, zaposlenih i publike, a zatim i kreativnost i djelanje u kulturi. Ona je konstatovala da Crna Gora ima više od 200 festivala, te da bi trebalo napraviti selekciju onih koji se izdvajaju i koji treba da se održe, ali treba razmišljati i unaprijed.
“Bilo bi lijepo napraviti jedan veliki ljetnji crnogorski festival širom Crne Gore, da se ujedinimo, pa makar ti slični festivali kakvi su, na primjer, Barski ljetopis, Grad teatar i Purgatorije.”
Ivan Radojičić je zahvalio na pozivu, ali i na ideji da se ovakva konferencija održi, uz žal što predstavnici ministarstva nijesu prisutni, a izdvojio je probleme s kojima se suočavaju festivali, poput toga da se “ulaže ogroman napor u stvari koje bi trebalo da se podrazumijevaju... “.
“Bez obzira na političke ili druge strukture, nijesmo u Crnoj Gori promišljali kulturu na kvalitetan način ili na način dobar da nam se ne dešavaju kao nusposljedice neke druge stvari. Ako kultura ne zaživi na pravi način, bojim se da ćemo izgubiti i ono što imamo, a kultura je krovna konstrukcija toga”, poručio je on, a Martinović dodao da je jedan od zaključaka da “bez obzira na koronu, crnogorska kultura je u krizi”.
Vukotić je navela da smatra da je “medicinska struka pokazala složnost”. “Mi, djelatnici u kulturi, smo ljekari duša. Gdje je naša struka? Voljela bih da se umjetnici bave duhovnim zdravljem, a ljekarima, NKT-u i IJZ da ostavimo da se bave fizičkim zdravljem. Mi treba da pokušamo da uvažimo mjere i da se bavimo duhovnim zdravljem. Jer, kolike će posljedice biti po fizičko, tolike, i još veće, mogu biti i po mentalno zdravlje”, poručila je ona.
Martinović je tokom dvočasovnog razgovora poslao više poruka, poput te da bi trebalo da važe iste mjere i za politiku i kulturu, a Ruždjak-Podolski je apelovala na kulturne djelatnike da se za kulturu i umjetnost bore zajedno svim svojim snagama.
“Kultura je važna makar koliko i politika i makar koliko javno zdravlje”, zaključio je Martinović.
Festivali će se održati, pitanje je trenutka
Prisutni su govorili i o tome kakvi su planovi kada su festivali koje zastupaju u pitanju.
Nikšićki Festival uličnih svirača otkazan je kada je u pitanju ljetnji dio programa, ali je Ivan Radojičić najavio da se priprema zimski repertoar. Ksenija Popović je kazala da Barski ljetopis “pokušava da izbjegne digitalni festival”, ali da je prioritet da se festival desi i ove godine - 33. put, jer se od osnivanja svako izdanje održalo.
“Naš plan u ovom trenutku je da u septembru, najkasnije oktobru, ukoliko dođe do popuštanja mjera, održimo festival kako smo ga planirali, njegovu revidiranu verziju. Pokušavamo da izbjegnemo digitalni festival, ali postoji ideja da ukoliko predstave ne budu mogle uživo da se igraju, da ih prikazujemo na bioskopskom platnu, uz kasniju debatu i razmjenu utisaka. U svakom slučaju - nijesmo odustali”, poručila je.
Ana Vukotić kaže da pozorište mora insistirati na živom kontaktu i komunikaciji sa publikom, a kakve su prilike - FIAT se može očekivati i već su poslali predloge nadležnima kada su u pitanju mjere za njegovo održavanje. “Otkazali smo jednu predstavu koja je bila okosnica FIAT-a, jer je velikog formata, igra se na trgu i da bi uspjela, ona ne može imati manje od 500 ljudi. Veće formate smo pomjerili za sljedeću godinu”, otkrila je ona.
Rakočević je kazao da će “Korifej” sigurno biti održan, ali je pitanje kada - kraj ljeta, jesen, pa čak i zima.
Martinović je najavio da će Kotor naredne godine biti domaćin UNESCO-ve konferencije sa narodnim ekspertima, na temu kovida-19 i njegovog uticaja na kulturu i turizam.
“Činjenica da je KotorArt jedan od rijetkih festivala koji uspijeva da se održi”, primijetio je on i najavio Pjacu od filozofa koja je, takođe, u planu.
Bonus video:
