"govor mržnje na društvenim mrežama kao horor i naučna fantastika"

Ličina: Neće biti novog rata, jer srećom danas postoji internet

Predrag Ličina, režiser reklame “Hejt Sloveni”, tvrdi da ova kampanja nije dovoljna da bi se naši narodi manje mrzjeli

3164 pregleda 1 komentar(a)
Reklama za "Hejt Sloveni", Foto: Elvir Padalović
Reklama za "Hejt Sloveni", Foto: Elvir Padalović

Reklamu “Hejt Sloveni još ste živi”, napravljenu u okviru kampanje protiv govora mržnje koju je posljednjih mjeseci realizovao magazin Buka, režirao je Predrag Ličina.

Hrvatski režiser i pisac koji iza sebe ima uspješni projekat “Posljednji Srbin u Hrvatskoj”, ali i knjige “Bljuzga u praskozorje” i “Bljuzga u podne” ljubitelj je naučne fantastike i horora.

No, iako često govor mržnje na društvenim mrežama upravo izgleda kao ta dva žanra - horor i naučna fantastika, Ličina je kroz pomenutu reklamu i uz pomoć aktera - gumaca Hristine Popović i Gorana Bogdana, kao i pjevačice Severine pokušao da pokaže koliko smo oguglali na govor mržnje.

O ovoj reklami, komentarima na istu, ali i o nastavku filma “Posljednji Srbin u Hrvatskoj” Ličina priča za Vijesti....

Uspjeli ste da napravite reklamu koja nas je nasmijala, ali i zamislila. Šta Vas je inspirisalo da nastane “Hejt Sloveni”?

Inspirisala me ideja da snimim televizijski spot prema stvarni događajima. Ono što Hris, Gogo i Seve u spotu jedno drugom govore, to stvarno ljudi jedni drugima govore po internetima. E, sad kad staviš sve te odvratne riječi njima trojema u usta, onda se prvo nasmiješ jer je, pored svega, sve ovo upakovano u jednu konfekcijsku i ljigavu reklamu, a kad na kraju shvatiš o čemu se ovdje zapravo radi, onda se i zamisliš i upitaš se - ljudi, šta nam, se ovo dešava? Da li smo zaista toliko oguglali na govor mržnje da nam je to postala najnormalnija stvar?

Govor mržnje postao je svekodnevica na društvenim mrežama. I pored toga što ste u reklami pokušali da dočarate djelić, u komentarima se pišu mnogo gore stvari. Čitate li takve komentare i šta isti bude u Vama?

Nedavno sam proživio neobičnu situaciju. Čitao sam nešto o Hasanaginici. Na hrvatskoj Wikipediji piše da je to hrvatska usmena balada, na bošnjačkoj piše da je to bošnjačka usmena balada, a na srpskoj Wikipediji piše da je to srpska usmena balada. Kad sam pročitao posljednju stranicu, skrolnuo sam dolje da pročitam komentare. Šta običan narod misli čija je Hasanaginica? Komentara nije bilo jer sam bio na Wikipediji, ali sam se onda duboko zamislio koliko sam zapravo navikao da bacim oko na hejtere, samo da vidim do kojih nevjerovatnih granica mržnja seže. Onda sam otvorio englesku Wikipediju na kojoj piše da je Hasanaginica južnoslovenski narodni ep.

Upravo je mržnja među Slovenima na prostorima Balkana izazvala rat koji je kuljao 90-tih godina. Je li to bila kulminacija mržnje, ili je krajem prošlog vijeka vatra tek zapaljena?

Neće biti novog rata, jer srećom danas postoji internet, pa je mnogo manja mogućnost da te prvi susjed zaista ubije ne bi li ti iz kuće ukrao bojler i štok od vrata. Sad to radi u komentaru ispod tvog. Ljudi su se ulijenili.

I sami skupljate hejterske komentare na Vašu reklamu. Koji Vas je do sad ipak najviše iznenadio?

Skupio sam ih priličan broj, ali oni su potpuno nemaštoviti - klasična priča, sto puta viđena. Mnogo više su mi pažnju privukle nevjerovatne teorije zavjere. Koristim ovu priliku da predstavim tri najluđe teorije. Iz Hrvatske nam stiže razmišljanje da je cijeli projekt smišljen od strane moćnog jugo-komunističkog lobija, koji preko tri naroda iz spota, zapravo radi na obnovi tamnice naroda. Iz Bosne i Hercegovine stiže nam teorija po kojoj se Bošnjakinja i Srbin vrijeđaju, pa se vrijeđaju Bošnjakinja i Hrvatica, a nikako se međusobno ne izvređaju Srbin i Hrvatica. To je, zaključuju, živi dokaz da su Srbi i Hrvati željeli iskorijeniti Bošnjake. Iz Srbije pak stiže razmišljanje da su Bošnjakinja i Hrvatica predstavljene kao lijepe djevojke, a Srbin namjerno kao bradati lik sa satarom - pametnom dosta.

Za kampanju su odabrani pjevačica Severina, i glumci Hristina Popović i Goran Bogdan. Kako je izbor pao baš na njih i je li im na snimanju bilo neprijatno da jedno drugom izgovore sve one stvari?

Od početka mi je bila ideja da pomiješam glumce iz naše tri najveće republike. Izbor je pao na njih, prvo jer su vrh glumci, ali je presudna bila i činjenica da su skloni kvalitetnoj zabavi i šali, što je meni u životu veoma bitno. Na snimanju niko od njih nije imao neprijatnosti da vrijeđa onog drugog po nacionalnoj, vjerskoj i fizičkoj osnovi - njih troje su ipak profesionalci.

Može li se na ovakav način uticati na hejtere ili ovakve poruke prosto ne dolaze do njih?

„Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put“ (Ilija Čvorović). Ali, jedan čovjek nije dovoljan. Ova kampanja će već naredne sedmice pasti u drugi plan, a onaj sedmicu kasnije u treći plan i postepeno će se zaboraviti. Da bi se naši narodi manje mrzjeli ova kampanja nije dovoljna. Naše narode konstantno treba zasipati ovakvim stvarima i u to se aktivno moraju uključiti i naše države na edukativno-marketinškom planu. Naše države da se uključe u ovo? Izvinite, sad sam malo neozbiljan. Ne zamjerite.

I Vaš film “Posljednji Srbin u Hrvatskoj” takođe se na humorističan način bavi tim rivalstvom između ova dva naroda. Zašto su Vam te podjele koje stvaraju nacionalisti toliko inspirativne?

Zato što se radi o malim i nebitnim narodima koji su došli do tog nivoa samobitnosti, da se međusobno svađaju da li je Isus bio Srbin ili Hrvat, a za Srbe i Hrvate niko čuo jer ih zajedno ima trećina stanovnika Tokija. Naša dva najveća naroda jako su mi smiješna i zato su mi inspirativna.

Ovaj film postigao je veliki uspjeh, najavili ste i nastavak. Kad će publika imati priliku da ga vidi?

Da. Spreman nastavak “Posljednjeg Srbina”, Hrvojku Horvat iz potpuno druge perspektive. Ona će biti glavna junakinja, a radnja se događa u budućnosti, 2061. kad su svijet okupirali vanzemaljci, a Hrvojka putuje kroz vrijeme u prošlost ne bi li spriječila okupaciju Hrvatske od strane vanzemaljaca. To je kao neki narodni ep o putovanju kroz vrijeme s pjesmom i plesom u kojem se u dalekoj budućnosti Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija nalaze u okviru iste države koja se zove GreatMontenegro. Pametnom dosta

Preporučujemo za Vas