Odavno je poznata ona fraza da ko nije živio u studentskom domu nije osjetio čari studentskog života.
Upravo je život u studentskim domovima veoma interesantan i važan segment u poznavanju društva, kaže konceptualna umjetnica i kustoskinja Natalija Vujošević za “Vijesti”.
To je i polazište međunarodnog projekta “Oni žive - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse”, čiji je partner i Institut za savremenu umjetnost Crne Gore (ISU). Projekat se realizuje u okviru programa za kulturu i medije Evropske unije “Kreativna Evropa”, a pored Instituta za savremenu umjetnost, učestvuju i Međunarodni centar za arhivska istraživanja „Icarus” iz Zagreba, Akademija primjenjenih umjetnosti iz Rijeke, Fakultet za audiovizuelne komunikacije na Univerzitetu kralj Huan Karlos iz Madrida, kao i Dom kulture Studentski grad Beograd, koji je lider projekta. Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. A tim ISU-a koji predvodi ovaj projekat su Natalija Vujošević, Srđan Tunić i Milena Prelević.
“Projekat ‘Oni žive’ nastao je inspirisan aktivnostima Doma kulture Studentski grad iz Beograda koji su organizovali dvije izložbe prethodnih godina koje su tematizovale studentski život. Foto izložba ‘Portret Studenjaka’ je pozvala bivše i sadašnje studente da na participativan način kreiraju izložbu o Studentskom gradu, koja je bila prelomni trenutak da se napravi i arhiv Studenjaka. Druga izložba je bila rezidencija umjetnika Aleksandra Jestrovića Jamezdina koji je boravio u Studentskom gradu i živio sa studentima, na bazi čega je nastala izložba-performans... Kombinujući ova dva iskustva - umjetnički boravak i formiranje arhiva - projektom ‘Oni žive’ se ovo iskustvo premjestilo na međunarodni plan gdje učestvuju partnerske organizacije i studentski domovi iz Podgorice, Madrida, Rijeke i Beograda. Planiramo nekoliko aktivnosti - da pozovemo kreativne profesionalce da rade na kampusima u okviru umjetničkih rezidencija i prezentuju svoj rad kroz izložbe, da objavimo publikaciju kao zbornik radova, i da nakon istraživanja formiramo digitalni arhiv posvećen studentskom životu”, kaže Tunić za “Vijesti”.
Digitalni arhiv koji bude oformljen podrazumijevaće uglavnom fotografsku građu, a u planu je i da na sajtu budu prikazani i video i audio snimci.
“Uz prikupljanje ovog materijala, planiramo i seriju intervjua sa bivšim i sadašnjim stanovnicima doma u Podgorici, koji će nam osvetliti kontekst nastanka ove građe. Generalna svrha arhiva je da studentski život dokumentujemo i učinimo transparentnim, kao i da on postane potencijalna građa za buduća istraživanja. Planiramo da arhiv traje i nakon što se projekat završi, u okviru platforme Topoteka”, kaže Tunić.
On ističe da je velika važnost da se projektu odazovu i sadašnji i bivši stanari studentskih domova u Podgorici...
“Tu nam je učešće bivših i sadašnjih studenata i korisnika JU Doma učenika i studenata u Podgorici ključno, ovom prilikom ih pozivamo da se uključe u kreiranje istorije studenstkih života i podijele sa nama fotografije i priče iz perioda boravka u domu. Materijal koji prikupimo će biti dostupan na sajtu Topoteke (https://www.topothek.at/en/), a svi zainteresovani nam se mogu obratiti preko, studentskiarhiv@ica-me.org”, poziva Tunić.
On objašnjava i iz koje vizure će studentski životi biti posmatrani, kako će hronološki biti ispraćeni - kroz vrijeme i umjetnost...
“Imajući u vidu da su svi domovi koji su dio ovog projekta nastali posle Drugog svjetskog rata, odlučili smo da nam to bude vremenski okvir, do današnjh dana. Naravno, svako od nas će skupljati materijal od vremena nastanka konkretnog doma - u slučaju Podgorice, dok prvi domovi učenika i studenata nastaju odmah poslije rata, sadašnji kompleks se gradi tek 1970-tih godina. Kroz vizuru studenata, želimo da prikupimo one ‘male, lične istorije’, da bismo razumjeli kakva je njihova uloga u društvu, da njihovo iskustvo bude transparentno i zabilježeno, i to na evropskom nivou, kao i da posluži kao sirovi materijal za neka buduća istraživanja. Zamislili smo to da postignemo kroz nekoliko aspekata: svakodnevni život, život na kampusu, kulturne navike i slobodno vreme, međusobni odnosi, odnosi među polovima, i društveno-politički angažman”, kaže Tunić.
Vujošević kaže da se kroz spektar studentskih života i “domovanja” mogu ispratiti i društveni procesi.
“Studentski domovi su mjesta na kojima se okupljaju svježe punoljetni mladi ljudi različitih socijalnih, geografskih i kulturoloških pozadina, i zajedno formiraju novu zajednicu. Prikupljajući iskustva i priče iz različitih perioda istorije studentskih domova, otkrivamo na koji način su turbulentne promjene, tehnološke, kulturne, ekonomske i političke reflektovale i oblikovale uslove i atmosferu života ovih mjesta i njihovih stanovnika, ali i koliki su uticaj studenti i njihova zajednica imali ili nijesu na društvene procese”, rekla je ona.
Obogaćivanje kulturnog života studentske zajednice
Srđan Tunić kaže da je prva, pripremna faza projekta već završena, a sve zainteresovane savjetuje da prate stranice projekta i Instituta za savremenu umjetnost.
“Do jula ćemo imati odabrane umjetnike koji će početkom 2022. biti dio rezidencija koje će trajati mjesec dana. Njihovo iskustvo će biti predstavljeno javnosti kroz izložbe i publikaciju projekta. Odabrani umjetnici će predstavljati lokalne rezidencije u zemljama partnera u okviru finalizacije projekta koji traje do 2023. godine. A planiramo da arhiva bude prikupljena i dostupna već od jeseni”, najavljuje on.
Na pitanje šta projekat podrazumijeva u umjetničkom smislu i kako će doprinijeti umjetničkoj sceni i istraživanjima u Crnoj Gori, Vujošević ističe da je akcenat na interdisciplinarnosti, umjetničkom istraživanju, participativnim praksama i radu sa arhivima.
“U pitanju su umjetnički postupci koji u savremenoj umjetnosti posljednjih decenija zauzimaju važnu poziciju, a koji su nedovoljno razvijeni, kako na umjetničkoj sceni, tako i u konzerviranom umjetničkom obrazovanju koje se praktikuje u Crnoj Gori. Smatramo da ovakav projekat bogati kulturni život studentske zajednice, uvođenjem iskustva savremene umjetnosti u svakodnevni život studenata, kao i kroz priliku da se u direktnoj komunikaciji i kroz saradnju i razgovore studenti upoznaju sa iskustvom umjetničkog istraživanja”, kaže Vujošević i otkriva na koji način će “studentski životi biti otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse”.
“Jedan od segmenata projekta je umjetnička rezidencija u kojoj će odabrana umjetnica/ik i kurator/ka provesti mjesec dana u studentskom domu istražujući razne aspekte studentskog života, arhivske materijale, i u komunikaciji i saradnji sa studentima razvijati umjetnički projekat”, objašnjava ona.
Bonus video:
