biće dodijeljena 20. avgusta

Nagrada "Stefan Mitrov Ljubiša" Radoslavu Petkoviću

"Jezgro Petkovićevog proznog opusa čine tri nadstandardno vrijedna romana: Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993) i Savršeno sećanje na smrt (2008), od kojih je roman Sudbina i komentari, višestruko prevođen i nagrađivan, uvršten i na listu deset najboljih romana nagrađenih Ninovom nagradom", navodi se u obrazloženju žirija

3891 pregleda 0 komentar(a)
Petković, Foto: Grad Teatar Budva
Petković, Foto: Grad Teatar Budva

Na ovogodišnjem festivalu "Grad teatar", XXXV po redu, 20. avgusta na Trgu pjesnika u Budvi biće dodijeljena nagrada za književno stvaralaštvo "Stefan Mitrov Ljubiša" piscu Radoslavu Petkoviću.

Nagrada se dodjeljuje po 25. put.

Žiri za dodjelu Nagrade "Stefan Mitrov Ljubiša" – koji čine Nadežda Čačinović, Slavica Perović i Mihajlo Pantić (predsjednik ) jednoglasno je odlučio da dobitnik te nagrade za 2019/2020. godinu bude romansijer, pripovjedač, esejista i prevodilac Radoslav Petković (1953. godište).

"Jezgro Petkovićevog proznog opusa čine tri nadstandardno vrijedna romana: Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993) i Savršeno sećanje na smrt (2008), od kojih je roman Sudbina i komentari, višestruko prevođen i nagrađivan, uvršten i na listu deset najboljih romana nagrađenih Ninovom nagradom. To jezgro okružuju i drugi autorovi romani Put u Dvigrad (1979), Zapisi iz godine jagoda (1983), knjige priča Izveštaj o kugi (1989, Andrićeva nagrada) i Čovek koji je živeo u snovima (1998), kao i brevijari esejističke proze Ogled o mački (1995), O Mikelanđelu govoreći (2006), Vizantijski internet (2007) i Upotreba vilenjaka (2008). Suština Petkovićevog proznog opusa mogla bi se opisati sintagmom ’istorija u novom ključu’, budući da pisac pitanjima presjeka istorije i pojedinačne ljudske egzitencije o kojima mahom piše u svojim knjigama, pristupa tako što pripovjedanjem sazdaje u osnovi antiepsku strategiju jezičkih gradivnih postupaka. Za razliku od pretežnog dijela ovovremene prozne produkcije, podjednako u južnoslovenskom kulturnom arealu, ali i u zapadnom svijetu, uglavnom označene tematizacijom svakodnevice koju je iznova preobrazila tehnološka era, gurnuvši književnost na marginu kulutre, Radoslav Petković je, poput značajnih pisaca bliže i dalje tradicije, u svojim romanima, pripovjetkama i esejima u prvi plan stavio istoričnost narativne konstrukcije. Tako je u ključu postmodernističke poetike, koja je modelom istoriografske metafikcije relativizovala, ali ujedno i osnažila važnost istorične prirode samog znanja, stvorio samosvojan, prepoznatljiv, imaginativni prozni svijet. Susret prošlosti i sadašnjosti u tom i tako predstavljenom sviketu otvara horizont univerzalnih svojstava ljudske prirode i egzistencije, nezavisno od toga kada se i gdje se ljudski život odvija: pred hukom istorije čovjek ostaje nemoćan poput onog anđela na slici Pola Klea koga je Valter Benjamin nazvao anđelom istorije. Stoga Petkovićev opus, kako je u kritici već primećeno, treba vidjeti kao odbranu od narastajućeg nihilizma koji uprkos vrtoglavom tehnološkom napretku civilizacije produbljuje njenu krizu, potirući moralne, humanističke vrikednosti u korist nezaustavljive stihije ogoljenih interesa bilo koje vrste, i moći koja te interese oglašava i realizuje", navodi se u obrazloženju žirija.

Kako se dodaje, žiri izražava zadovoljstvo što je bio u prilici da Nagradom "Stefan Mitrov Ljubiša" još jednom skrene pažnju na vrijednost književnog opusa Radoslava Petkovića, u jednoj ravni, poput Ljubiše, svakako i pisca Mediterana.

"Ujedno čestita dobitniku u uvjerenju da svojom odlukom na dostojan način produžava i podiže ugled te višedecenijske nagrade koja služi na čast drevnom gradu Budvi", zaključuje se u obrazloženju odluke žirija.

Nakon svečanog uručenja nagrade, 20. avgusta će biti upriličeno i književno veče laureata.

Preporučujemo za Vas