Specijalna nagrada za predstavu “Lagarije - čas o surogatu”

Autorski i izvođački tim komada čine Mirko Radonjić koji potpisuje režiju i vizeulni identitet, kompozitorka Nina Perović i asistentkinja reditelja Marija Backović

1368 pregleda 0 komentar(a)
Nina Perović, Foto: Dramski studio Prazan prostor
Nina Perović, Foto: Dramski studio Prazan prostor

Predstava “Lagarije - čas o surogatu” osvojila je Specijalnu nagradu za savremen, inovativan, istraživački i angažovan pristup pozorištu za djecu i mlade na 27. Festivalu ekološkog pozorišta, FEP. Festival je upriličen od 20. do 24. avgusta u Bačkoj Palanci, pod geslom “Poglavlje 27” čime dodatno skreću pažnju na važnost očuvanja životne sredine.

Nagradu je dodijelio stružni žiri festivala koji su činili: glumac Igor Greksa, rediteljka Snežana Trišić i teatrolog Milivoje Mlađenović, koji je predsjedavao.

”Kroz fenomen stvaralaštva, podsticanjem mašte, razmjene emocija i razvijanjem imaginacije, predstava se bavi ljepotom, snagom i mogućnostima unutrašnjeg svijeta djeteta kao suštinskog potencijala svijeta u kome živimo i koji uvijek možemo da mijenjamo i iznova kreiramo”, navode u obrazloženju.

”Lagarije - čas o surogatu” je predavanje-performans namijenjen djeci uzrasta od 10 godina pa naviše, a rađen je prema motivima animiranog filma “Surogat” Dušana Vukotića. Njegov film služi kao osnova i inspiracija da se kroz multimedijalni performans posreduje ideja o kreaciji kao ultimativnom surogatu koji (ironično) donosi izbavljenje od surogata samog, navodi se u objašnjenju.

Autorski i izvođački tim ovog komada čine Mirko Radonjić koji potpisuje režiju i vizeulni identitet, kompozitorka Nina Perović i asistentkinja reditelja Marija Backović.

Predstava je koprodukcija Kulturnog centra Nikola Đurković iz Kotora, Kotorskog festivala pozorišta za djecu, a rađena je u partnerstvu sa Dramskim studijom Prazan prostor iz Podgorice.

”Film iz 1961. godine je satirični komentar na tadašnji društveni trenutak, no danas, kad je ono što je neposredni doživljaj skoro sasvim iščililo iz naših života i surogat postaje norma po kojoj dišemo, djeluje poražavajuće aktuelno. Uronjeni u društvene mreže kao u rastvor formaldehida, nikada nismo bili usamljeniji. A u takvom svijetu odrastaju i žive i naša djeca. Sagledati taj svijet i prihvatiti ga kao ‘normalan’ je teško, ali promijeniti ga je nemoguće jer to bi značilo: ići protiv istorije. Ipak, alternativu je nužno pronaći, i mi je tražimo. Prihvatajući da je i pozorišni izraz simulacija, ne želimo da se borimo protiv surogata, već da se borimo uprkos surogatu. Pitamo se: ako je surogat već neminovan, što je to dobro što nam on može donijeti, odnosno da li nešto lažno može da posreduje i istinu?”, navodi se u opisu predstave.

Bonus video: