Nataša Đurović za “Vijesti”

Zalog za zaštitu neponovljive kulturne baštine

Studijski program “Konzervacija i restauracija” na FLU na Cetinju ove godine prima prvu generaciju studenata. Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu koja duže od 30 godina nije imala studijski program za obrazovanje konzervatora-restauratora, što ukazuje da su ostale bivše jugoslovenske republike mnogo ozbiljnije shvatile odgovornost prema svom istorijskom i kulturnom nasljeđu i neophodnost kontinuirane stručne brige, smatra profesorica na FLU Nataša Đurović

3577 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Crna Gora više nije jedina država u regionu koja nema studijski program “Konzervacija i restauracija”. I iako se ideja o osnivanju ovog odsjeka na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore javila prije desetak godina, a prvi put predstavljena 2011. godine na svečanosti povodom 30 godina od osnivanja Kulturološkog fakulteta, odsjek je zvanično otvoren ove godine, a prvu generaciju studenata čini njih sedmoro.

Djeluje kao suvišno pitanje zbog čega je to važno za crnogorsku kulturu ili koje su koristi tog studijskog programa na dugoročnom planu, a koordinatorka projekta, umjetnica i profesorica Nataša Đurović za “Vijesti” ističe da je njegovim osnivanjem napravljen “veliki i trajni iskorak u zoni zaštite kulturne baštine, što je dragocjeni zalog za budućnost”...

Kulturološki fakultet na Cetinju (osnovan nakon zemljotresa 1979. godine) od 1981. do 1988. godine je obrazovao kadrove za kvalifikaciju konzervator-restaurator. Nakon gašenja Kulturološkog fakulteta, u Crnoj Gori nije bilo studijskog programa kojim bi se sticala ta kvalifikacija.

”Podatak da je Crna Gora do sada bila jedina država u regionu koja duže od 30 godina nema studijski program za obrazovanje konzervatora-restauratora ukazuje da su ostale bivše jugoslovenske republike mnogo ozbiljnije shvatile odgovornost prema svom istorijskom i kulturnom nasljeđu i neophodnost kontinuirane stručne brige”, kaže Đurović.

Opštepoznata je činjenica da kulturna baština predstavlja važan faktor državnog identiteta i dugoročni resurs za održivi razvoj, podsjeća ona i dodaje da je zbog toga neophodno u kontinuitetu sprovoditi aktivnosti koje se odnose na njenu zaštitu i očuvanje, unapređenje stanja, podizanje svijesti građana o njenom značaju, te stvaranju ambijenta za razumijevanje i valorizaciju kulturne baštine i njene uloge u društvu, naročito za kulturni, turistički i ekonomski razvoj države.

”Da bi Crna Gora mogla da postigne ove ciljeve, neophodno je stvoriti kadrovsku strukturu u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje su stručni kadrovi u domenu konzervacije i restauracije od neprocjenjivog značaja”, poručuje Đurović i dalje objašnjava tok osnivanja studijskog programa konzervacije i restauracije nakon što je ideja zvanično predstavljena.

”Prvo, Ministarstvo kulture je uradilo sveobuhvatnu analizu kadrovskih kapaciteta u oblasti zaštite kulturne baštine i u istoimenom dokumentu 2018. godine konstatovalo deficit profila visokoobrazovanih stručnih kadrova, sa posebnim naglaskom na alarmantnoj situaciji vezanoj za struku konzervatora-restauratora, zbog starosne dobi zaposlenih, što bi u skorijim godinama moglo dovesti do potpunog nedostatka ovog stručnog profila u svim nacionalnim i lokalnim institucijama kulture. To je bio ključni argument da je osnivanje studijskog programa neophodno. Drugo, UCG je u okviru projekta izgradnje novog Kompleksa umjetničkih fakulteta na Cetinju planirao prostorne kapacitete za budući studijski program. Treće, Vlada je 2020. godine opredijelila sredstva iz Programa za zaštitu i očuvanje kulturne baštine za funkcionisanje novog studijskog programa, te je Zakonom o budžetu za 2021. godinu planirala finansijska sredstva za otpočinjanje rada studijskog programa. Sam proces pripreme Elaborata o osnivanju studijskog programa, odluke nadležnih univerzitetskih tijela i Savjeta za kvalifikacije, postupci akreditacije i licenciranja bili su, pogotovo u otežanim uslovima pandemije, veoma zahtjevni i kompleksni, i čitav proces trajao je gotovo dvije godine... Ne žaleći trud, srećni smo i zadovoljni što prva generacija studenata ovih dana započinje svoje studije na novoosnovanom Interdisciplinarnom studijskom programu ‘Konzervacija i restauracija’”, naglašava Đurović.

Kroz interdisciplinarnu organizaciju ovaj studijski program koristi prostorne i kadrovske kapacitete četiri partnerska fakulteta, dodaje Đurović.

”Smješten je na FLU na Cetinju gdje u novoizgrađenoj zgradi u okviru Kompleksa umjetničkih fakulteta ima izuzetno kvalitetne prostore i potrebnu opremu za rad. Na partnerskim fakultetima u Podgorici, u okviru laboratorija, odvijaće se vježbe iz prirodnih nauka. Nastavu realizuju profesori Fakulteta likovnih umjetnosti, Arhitektonskog, Prirodno-matematičkog i Metalurško-tehnološkog fakulteta. U početnom periodu utemeljenja i razvoja studijskog programa, za pojedine uskostručne konzervatorske discipline biće angažovani i referentni gostujući profesori iz regiona”, kaže Đurović.

Ona je istakla i da je Sporazumom o saradnji sa glavnom državnom institucijom iz ove oblasti, Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, predviđeno da se najveći dio praktične stručne nastave odvija u ateljeima i u okviru terenskih projekata te institucije, pa će u praktični segment nastavnog procesa biti uključeni i zaposleni konzervatori-restauratori sa velikim stručnim iskustvom.

”Takva saradnja postupno će se proširiti i na ostale nacionalne kulturne institucije. FLU ima veoma razvijenu saradnju sa inostranim visokoškolskim institucijama kroz Erasmus+ inicijativu, te će novoformirani studijski program koristiti benefite i tih vidova saradnje”, vjeruje ona.

Interesovanje za novi odsjek je bilo veliko, kako maturanata različitih srednjih škola, tako i bivših studenata FLU, a u prvu generaciju primljeno je sedam studenata.

”Na osnovu rezultata prijemnog ispita ove godine smo u prvoj generaciji upisali sedam studenata koji će se preko dva različita modula usmjeriti na uže specijalnosti po vrsti kulturne baštine, odnosno materijala. U okviru dva modula studenti imaju priliku da steknu znanja iz konzervacije i restauracije štafelajnog i zidnog slikarstva, mozaika i polihromne plastike, skulpture i predmeta od metala, kamena, stakla, drveta, tekstila, papira i pergamenta. Licencom limitirani broj od maksimalno osam studenata godišnje, smatramo da je prava mjera da se kontinuirano i postupno izvrši predstojeća prirodna smjena generacija konzervatora-restauratora u crnogorskim institucijama, te da se formira mladi savremeno obrazovani kadar koji će proširiti svoje polje djelovanja i u okviru privatnog sektora u Crnoj Gori, kao i u okviru kompleksnih međunarodnih projekata koje finansiraju evropski fondovi”, kaže Đurović.

Na pitanje koliko je koštalo otvaranje ovog studijskog programa ona ističe da je cilj bio učiniti ga održivim i u budućnosti. Vlada je, kaže Đurović, na osnovu planirane finansijske projekcije, za prve dvije studijske godine u te svrhe izdvojila iznos od 140.000 eura.

”U skladu sa prirodom konzervatorske profesije koja sintetizuje znanja i umijeća iz umjetnosti, prirodnih i društvenih nauka, tehnike i tehnologije, odlučili smo se za formiranje interdisciplinarnog studijskog programa, te smo maksimalnom iskorišćenošću postojećih kadrovskih, naučnih, umjetničkih i istraživačkih potencijala Univerziteta Crne Gore uspjeli da bitno smanjimo realne finansijske zahtjeve i napravimo finansijski održiv program”.

Djelatnost konzervacije i restauracije bavi se proučavanjem, valorizacijom, brigom, čuvanjem, zaštitom i spašavanjem raznolike kulturne baštine, služeći se preventivnim i interventnim metodama podsjeća Đurović.

”Rad na neponovljivoj kulturnoj baštini, čiji je svaki artefakt od neprocjenjive vrijednosti, čini ovu profesiju izuzetno odgovornom i važnom. U odgovornost profesije spada i obaveza konzervatora-restauratora da se u svim društvenim okolnostima, pa čak i u uslovima potencijalnih pritisaka, dosljedno pridržava etičkih načela struke”, zaključuje Đurović.

Konzervaciji i restauraciji se nekada pristupa kasno

Kakvo je stanje u crnogorskim ustanovama muzejskog i galerijskog tipa kada je u pitanju čuvanje, ali i restaurisanje predmeta, akata, nalaza, umjetničkih djela, te da li se konzervaciji i restauraciji nekada pristupa kasno i koja je cijena toga, Đurović odgovara:

”Već mnogo puta pominjani dokument Ministarstva kulture iz 2006. godine o stanju kulturne baštine, kao i u skorije vrijeme rađeni dokumenti o revalorizaciji, pokazali su da postoje ozbiljni problemi u sistemu kulturne baštine, što se nužno odrazilo na loše stanje u svim segmentima baštine. Posljednjih desetak godina pokušalo se unaprijediti stanje novom zakonskom regulativom i reorganizacijom pojedinih ključnih nacionalnih institucija za zaštitu. Da, veoma nam je važno da dobijemo snažne i kompetentne institucije! Uložen je veliki napor, ali pitanje je da li je reorganizacija dala očekivane rezultate? Po mom mišljenju ključna je sveobuhvatna dugoročna strategija u kulturnoj baštini, koja nam nedostaje.

Stanje u muzejskim i galerijskim zbirkama u velikoj mjeri zavisi i rezultat je ovih širih strateških odluka: jer od toga zavisi i način odlučivanja, organizacije, finansiranja,kontrole i svi ostali mehanizmi u lancu zaštite.

Na pitanje da li se konzervaciji i restauraciji nekada pristupa kasno, odgovaram: ‘Da, i tada su posljedice nesagledive, jer već smo rekli da se radi o neponovljivoj baštini koja je od neprocjenjive vrijednosti’”.

Preporučujemo za Vas