Bijenale u Veneciji biće održano od 23. aprila do 27. novembra

Sve se moglo mnogo bolje uraditi

Crna Gora na Venecijanskom bijenalu - kako unaprijediti predstavljanje zemlje i sam proces izbora umjetnika

3466 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Wikimedia.org
Foto: Wikimedia.org

Iako je u skladu sa pravilnikom prestižnog Venecijanskog bijenala, a praksa ista kao i prethodnih godina, proces osmišljavanja umjetničkog rješenja Crnogorskog paviljona mogao bi se unaprijediti, zaključak je sagovornika “Vijesti”.

Bijenale u Veneciji biće održano od 23. aprila do 27. novembra 2022. godine, a kuratorka Paviljona Crne Gore ove godine je Natalija Vujošević, prema izboru Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS). Izvršni producent je Centar savremene umjetnosti (CSU) Crne Gore, a po automatizmu komesar/ka je direktor/ka te institucije, ove godine Jelena Božović.

”Vujošević će raditi na pripremi i prezentaciji nacionalne postavke u skladu sa organizacionim i umjetničkim kriterijumima ove svjetske manifestacije savremene umjetnosti... Crnogorska prezentacija biće organizovana u Palazzo Malipiero u Veneciji, a umjetnici će biti izabrani putem javnog poziva”, saopštilo je MPNKS 27. oktobra, a Javni poziv za predlog umjetničkih projekata za predstavljanje Crne Gore na 59. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji objavljen je 4. novembra.

Tajming

Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Petrica Duletić, koja je bila kurator Crnogorskog paviljona 2019. godine, ističe da bi javni poziv, odnosno konkurs za učešće na Bijenalu umjetnosti u Veneciji trebalo raspisati mnogo ranije nego što je to praksa u Crnoj Gori. To je neophodno, objašnjava ona, radi pružanja vremena i prostora umjetnicima i zainteresovanima za osmišljavanje umjetničkog djela i koncepta koji će predstavljati državu, a uzimajući u obzir temu Bijenala i prostor crnogorskog paviljona koji ima svoje specifičnosti. Da je raspisivanje konkursa moguće ranije nego što je to bivalo do sada, Duletić potkrepljuje time što i Bijenale objavljuje temu mnogo ranije.

Sa time je saglasna i predsjednica Savjeta Centra savremene umjetnosti Nataša Đurović.

”Ne znam kakva je dinamika dogovora sa Venecijanskim bijenalom, i kada i na koji način zemlje odnosno nadležne institucije dobijaju instrukcije, jer nemam uvid u te administrativne procedure, ali ako postoji mogućnost da Ministarstvo mnogo ranije donese odluku i time bitno produži rok za sprovođenje javnog poziva, smatram da bi to doprinijelo kvalitetu procesa, jer bi za čitavu proceduru, pogotovo za pravovremenu pripremu projektnih rješenja što većeg broja zainteresovanih kandidata ili timova, to bilo od nemjerljivog značaja...”, ocjenjuje ona.

Direktorka CSU Jelena Božović “Vijestima” kaže da se odluke donose u skladu sa pravilima o učešću na Venecijanskom bijenalu.

”Odlučni u namjeri da se dođe do najboljeg projekta koji će predstavljati Crnu Goru na ovoj prestižnoj smotri savremene umjetnosti, poštujući načela transparentnosti, objavili smo javni poziv umjetnicama i umjetnicima čije su umjetničke prakse vezane za Crnu Goru da predlože svoje viđenje paviljona kroz umjetnički rad. Ovo su procedure, koje se ove godine ne razlikuju od procedura koje je sprovodio Centar savremene umjetnosti kada je u pitanju izbor kustosa i umjetnika za crnogorski paviljon na VB, a koje su u potpunosti usklađene sa procedurama propisanim od strane VB”, navodi se u odgovoru.

Kada je u pitanju vrijeme raspisivanja, odnosno trajanja, konkursa, Đurović ističe da se to veže sa odlukom resornog ministarstva i smatra da ima prostora za diskusiju na tu temu.

”Ovaj period je bivao tajming za raspisivanje poziva i prošlih godina, a vidjela sam da u regionu, Hrvatskoj i Srbiji javni poziv bude nešto ranije oglašen (u Srbiji početkom oktobra, u Hrvatskoj u junu). Očigledno da različite zemlje imaju različit strateški pristup tome i da bi Ministarstvo, u saradnji sa institucijama kulture, moglo da donese neki drugačiji pristup, izmjene i dopune samog postupka, koje bi se primijenile u nekom narednom periodu”, smatra Đurović i dodaje da bi bilo dobro kada bi se rok mogao produžiti:

“Ne znam kakva je dinamika dogovora sa Venecijanskim bijenalom, i kada i na koji način zemlje odnosno nadležne institucije dobijaju instrukcije, jer nemam uvid u te administrativne procedure, ali ako postoji mogućnost da Ministarstvo mnogo ranije donese odluku i time bitno produži rok za sprovođenje javnog poziva, smatram da bi to doprinijelo kvalitetu procesa, jer bi za čitavu proceduru, pogotovo za pravovremenu pripremu projektnih rješenja što većeg broja zainteresovanih kandidata ili timova, to bilo od nemjerljivog značaja...”, ocjenjuje ona.

Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, vizuelni umjetnik Igor Rakčević koji je dva puta bio na Bijenalima (savremene umjetnosti i arhitekture) u Veneciji smatra da je srž to što Crna Gora i javnost ne shvataju važnost predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji i ne vide najveću smotru vizuelne umjetnosti kao važnu šansu za plasman kulturnog proizvoda države.

Izbor

U nekim zemljama praksa je i da se na konkurs/javni poziv prijavljuju umjetnički timovi koji čine umjetnici i kustosi, a najbolje rješenje bira višečlani stručni žiri. U Crnoj Gori se, pak, godinama kurator imenuje ranije u odnosu na konkurs i kurator bira umjetnike na osnovu njihovih aplikacija koje obuhvataju i umjetnička djela. Nakon toga, kurator zajedno sa umjetnikom osmišljava koncept paviljona.

Pitanja “Vijesti” upućena resoru kulture u MPNKS proslijeđena su Centru savremene umjetnosti, pa je tako sa adrese MPNKS stigao odgovor CSU, ali ne i njihov za pitanja za koja su nadležni, poput: zbog čega su i po kom osnovu kao kustoskinju crnogorskog paviljona izabrali Nataliju Vujošević, prije nego su se upoznali sa potencijalnim umjetnicima, ali i drugim kuratorskim rješenjima i zbog čega nije prvo raspisan konkurs, kao što su to uradila neka ministarstava zemalja u regionu, a čijeg ‘pobjednika’ bi birao stručni žiri?...

Direktorka CSU Jelena Božović podsjetila je da prema pravilniku o učešću zemalja na Venecijanskom bijenalu umjetnosti, Vladin resor, u ovom slučaju MPNKS, imenuje komesara “koji formalno pripada Vladi ili instituciji koja organizuje predstavljanje zemlje na Bijenalu, a to je u našem slučaju Centar savremene umjetnosti Crne Gore i njegova direktorica”, a imenovanje kuratora je izbor države.

Da li se takvim konkursom i redosljedom garantuju transparentnost, objetkivnost i najbolje umjetničko rješenje, iz MPNKS nije stigao odgovor.

Na pitanje koliko je relevantan kriterijum kuratora/ke ukoliko je odluka o konačnom umjetničkom rješenju odluka isključivo jedne osobe, a nije, na primjer, pitanje stručnog žirija, ona odgovara:

“Izabrani kurator ima legitimitet da samostalno odlučuje o izboru projekta i umjetnika. To je njegovo pravo, ali istovremeno i odgovornost. Postoje različite prakse kako pojedine države odlučuju o izboru kuratora i ta mogućnost je Pravilnikom Venecijanskog bijenala ostavljena svakoj zemlji, tako da neke zemlje imaju sličan princip koji se sprovodi i kod nas (da Ministarstvo i komesar biraju kuratora), a u nekim zemljama Ministarstvo formira stručno tijelo (Stručni savjet) koji raspisuje javni poziv za prijedloge idejnih rješenja. Kroz postupak žiriranja stručno tijelo odabira najbolje rješenje, iza kojega stoji autor ili autorski tim, kustos i umjetnik (više umjetnika). Metodologija koja se primjenjuje u našoj zemlji je još ranije ustanovljena, u potpunosti se držeći pravilnika Venecijanskog bijenala, te kompletnoj organizaciji konkursa i realizacije Crnogorskog paviljona na isti ili sličan način je pristupalo i nekadašnje Ministarstvo kulture i sadašnje MPNKS”, kaže Đurović.

Sa time je saglasna i Duletić koja ističe da je Natalija Vujošević pravi izbor za tu funkciju.

U ovogodišnjem konkursu za umjetnički koncept crnogorskog paviljona navedene su i smjernice, odnosno “podteme”, u kojima bi zainteresovani umjetnici mogli tražiti inspiraciju objasnila je Vujošević ranije. Neke zemlje to praktikuju, neke ne.

”Predlog potencijalnih tema se praktikuje iz razloga što umjetnici i javnost nerijetko ne umiju da ‘čitaju’, a samim tim ni da razumiju savremene tokove umjetnosti. Na ovaj način se olakšava kreiranje tokova misli i autorskog djela umjetnicima”, objašnjava Petrica Duletić.

Iz CSU zaključuju da su “izuzetno ponosni ovogodišnjim izborom kustoskinje” i da su uvjereni da će Crna Gora ove godine imati uspješnu prezentaciju.