Muzika je dio mog krvotoka

Umjetnica će nastupiti na festivalu “Forte piano”, a za Vijesti govori o položaju žena u muzici i odnosu Crne Gore prema vlastitim umjetnicima

2179 pregleda 60 reakcija 0 komentar(a)
Foto: promo
Foto: promo

Festival savremene klavirske muzike “Forte piano” biće održan danas i sjutra u Podgorici, a počeće koncertom učenika muzičkih škola “Vasa Pavić”, “Petar II Petrović Njegoš” Bar i Muzičke škola Tivat, u 13 časova u velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”. Na 8. festivalu koji slavi klavir i savremene kompozicije, čija je ovogodišnja tema “Muzika (post)jugoslovenskog perioda”, nastupiće i crnogorska pijanistkinja Vesna (Đokić) Damljanović.

Damljanović će večeras u 19 časova održati solistički koncert i predstaviti projekat “Žene u muzici”. Prije koncerta, u 18.30 časova biće organizovana i prezentacija projekta “Žene u muzici” za zainteresovanu publiku, a u okviru kojeg učestvuju Valentina Dutina, Jelena Jovanović i Vesna Damljanović koja u razgovoru za “Vijesti” otkriva šta publika može očekivati od njenog nastupa, ali i projekta koji je realizovala.

”Na moju veliku radost, a zahvaljujući divnoj i dugogodišnjoj saradnji sa autorkama i realizatorkama festivala ‘Forte piano’, Mirom i Majom Popović, nastupiću prvog dana festivala, od 19 časova. Na repertoaru su djela triju mojih omiljenih, savremenih kompozitorki iz regiona, Isidore Žebeljan iz Srbije, Tatjane Prelević iz Crne Gore i Valentine Dutine iz Bosne i Hercegovine. Projekat ‘Žene u muzici’ se, rekla bih, savršeno, uklopio u divnu i aktuelnu temu festivala, a podrazumijeva ostvarivanje mojih konstantnih težnji ka regionalnom (i širem) umjetničkom umrežavanju, saradnji, razmjeni, a posredno, u ovom slučaju, težnji ka uzdizanju iznad konstantno vrućih, regionalnih, geosocijalnih i geopolitičkih, rodno osjetljivih oi drugih sličnih tema. Ovo izdanje mog projekta ‘Žene u muzici’ je, dakle, moj doprinos osnaživanju i promociji ženskog, regionalnog, savremenog, kompozitorskog i izvođačkog izraza, a rezultat je ženskog umjetničkog ujedinjenja, prepoznavanja i razumijevanja”, ističe ona.

Magija na repertoaru

Na repertoaru su klavirske minijature Isidore Žebeljan, svjetski prepoznate i nagrađivane kompozitorke koja je preminula 2020. godine. Odabrane kompozicije: “Sarabanda”, “Ruski vergl”, “Dark Velvet” i “Umbra”, kaže Damljanović, predstavljaju jednu stranu njene kompozitorske ličnosti - lirsku, sjetnu, tananu...

”Ljubaznošću supruga Isidore Žebeljan, oboiste i profesora FILUMa (Filološko-umjetničkog fakulteta Univerziteta Kragujevac) Borislava Čičovačkog, i svesrdne umjetničke pomoći njenog bivšeg studenta, a našeg sjajnog mladog kompozitora, Marka Kovača, ostvarivala sam želju za istraživanjem i izvođenjem magije klavirskih djela Žebeljan”, priča Damljanović i dalje otkriva repertoar:

”Nakon ovih, izvešću djelo ‘Zvuci tišine’ naše kompozitorke i pijanistkinje Tatjane Prelević, i to će biti premijerno integralno izvođenje ovog djela. Inspirisano je Njegoševom ’Lučom mikrokozma’, a za ovo izvođenje je podstaknuto čarobnim, ženskim, umjetničkim prepoznavanjem i saradnjom. Imam neopisivu sreću (i čast) da mi je koleginica kompozitorka Valentina Dutina, redovna profesorka Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, gdje obje radimo. Mogu slobodno reći da me, osim što se sjajno razumijemo i uzajamno inspirišemo, njena muzika, znanje i iskustvo umjetnički oblikuje. Laska mi da su oba djela plod upravo tog umjetničkog prepoznavanja, od kojih je ‘Bosanska svita’ pisana baš za mene, dok je ‘Rosa pade na livade’ - koncertna parafraza za klavir, uređena za klavir solo na moj zahtjev”, kaže Damljanović.

Ona ističe da i da će poseban doprinos kompletnom događaju biti uvodno predavanje koje počinje pola sata ranije.

”Upravo je programska prezentacija projekta način da se publika pripremi za muziku koja slijedi, a s obzirom na to da je u pitanju nova muzika, ovu praksu (ili formu koncert-predavanja) smatram i neophodnom, kako bi publika prihvatila, znala da sluša i prepozna, i u konačnici se sjedinila sa muzikom i postala ravnopravni učesnik koncerta. Naša publika se nije mnogo koncertno upoznala sa djelima ovih autorki, i zbog toga mi je i čast i odgovornost veća. Pored kompozitorke Dutine, na promociji projekta će svoje izlaganje imati još jedna sjajna mlada muzikološkinja dr Jelena Jovanović-Nikolić, veliki profesionalac sa čijim djelom je javnost Crne Gore upoznata kroz njenu djelatnost u okviru Muzićčkog centra Crne Gore, ali i akademska javnost kroz njen, nažalost kratki, angažman na Muzičkoj akademiji na Cetinju”, objašnjava pijanistkinja.

foto: Privatna arhiva

Žene u muzici djelovale i djeluju iz sjenke

S obzirom na to da se projekat zove “Žene u muzici” postavlja se pitanje kakav je njihov položaj u toj umjetnosti danas, gdje su i koliko su bile ili jesu vidljive - u svijetu i kod nas. Ona ističe i da nije pristalica podjela na ženske i muške djelatnosti bilo kog tipa, već da su joj kvalitativne selekcije najznačajnije.

”Žene u muzici su, kroz istoriju ali velikim dijelom i danas, djelovale ‘iz sjenke’. Ovo je tema koja se pojavljuje na muzičkom repertoaru KIC-a. Na svjetskom nivou razni su razlozi za to, najprije proces emancipacije žena, dok se kod nas, regionalno posmatrajući, nažalost, i dalje ‘borimo’ sa patrijarhatom, sa i dalje unaprijed određenom ulogom žene u društvu, najprije u porodici. Izuzeci su, i danas, previše rijetki, pa ću iskoristiti priliku da i ovim putem, svojim primjerom, kao srećno udata žena, majka troje djece, ostvarena umjetnica i preduzetnica u povoju, pošaljem pozitivan podsticaj ženama da se svekoliko ostvaruju. O položaju žena u Crnoj Gori bolje će svjedočiti statistike, a ono o čemu ja svjedočim je da sjajnih žena ima svuda, te ovom prilikom promovišem dive iz zemlje gdje sam rođena, zemlje gdje trenutno živim, i zemlje u kojoj pegagoško-saradnički djelujem”, priča Damljanović koja potiče iz Nikšića, živi u Beogradu, a radi u Sarajevu.

Ona se predstavila na festivalu “Forte piano” 2020. godine kada je tema bila “Kompozitori-pijanisti”, a bez obzira na zadatu temu pijanistkinja se može uklopiti, odgovoriti i pripremiti za bilo koji muzički festival, prvenstveno zahvaljujući kvalitetnom muzičkom odgoju, ali i kontinuiranom radu koji je konstantan i tiče se svih segmenata njene umjetničke ličnosti.

”Upravo kroz rad i posvećenost, posljedično se zbližavam sa muzikom na kojoj radim, posljedično postaje dio mog ‘krvotoka’ a to je jedini recept za kvalitetan izvođački rezultat. Zaista volim svoj posao, uživam u svakom segmentu izvođačke umjetnosti. Zato pozivam sve profesionalne muzičare, profesore, studente i đake, kao sve ljubitelje i poštovaoce muzike da sjutra u 18.30 časova dođu na prezentaciju projekta i kasnije, od 19 časova prisustvuju koncertu i svjedoče kvalitetu i ljepoti nove ženske muzike triju sjajnih kompozitorki, Žebeljan, Prelević i Dutine”, poručuje Damljanović.

Stanje daleko od idealnog

U prethodnom razgovoru za “Vijesti” pijanistkinja je kazala da “ide tamo gdje je trebaju i traže” nakon što je postala svjesna da u Crnoj Gori, makar tada, nije bilo mjesta na muzičkoj izvođačko-pedagoškoj pozornici... Da li se i koliko toga promijenilo, odnosno da li je sada tražena u državi iz koje potiče, odgovara:

”Moj status u Crnoj Gori je nepromijenjen u odnosu na prethodni razgovor za ‘Vijesti’. Kao velikom rodoljubu, priznajem da mi nije prijatno u vezi sa tim, iako ne mogu reći da sam umjetnički (i lično) nezadovoljna po bilo kom pitanju. Činjenica da sam javno izrazila želju da doprinosim svojoj zemlji govori sama za sebe, a moja umjetnost i obrazovanje za sebe. Javnu podršku su mi davali i najistaknutiji domaći i regionalni muzički umjetnici”, kaže Damljanović i nastavlja:

”Vrlo mi je neprijatno, ali mi je i umjetnička obaveza da iznosim svoje, kritičko, viđenje stanja muzičke umjetnosti u Crnoj Gori, iako moram da primijetim da takvih - kritičkih osvrta gotovo da nema u Crnoj Gori, što ne znači da je stanje idealno, štaviše, daleko je od toga. Pažljivo pratim sve aktuelnosti i stojim da crnogorska muzička scena, ni pored koliko-toliko ustanovljene mreže festivala klasične muzike, manifestacija, ustanova kulture i ostalog, ni približno ne ostvaruje svoj puni potencijal. Godinama svjedočimo ponavljanju kako izvođača, tako i programa na festivalima, svjedočimo ne tako dobrim (u kvalitativnom smislu) festivalskim, umjetničkim, muzičkim programskim selekcijama, na primjer...”, priča Damljanović i dodaje:

”O odnosu Crne Gore prema njenim najreprezentativnijim umjetnicima govori podatak da su rijetki u Crnoj Gori. Stiče li se utisak da nisu potrebni?”, pita (se) pijanistkinja.

Najavljuje saradnju sa MCCG

Ona naglašava da pozitivnih primjera ima i, kao i u prethodnom intervjuu, izdvaja KIC “Budo Tomović”.

”Svesrdno i kao kontrast prethodnim konstatacijama, pohvaliću djelatnost KIC-a ‘Budo Tomović’ u okviru muzičke scene, Maju Popović koja je zadužena za muzički dio, a kod koje se prepoznaje kontinuirani rad, inovativnost i aktuelnost, ali i promocija domaćih muzičkih umjetnika različitih profila. Dakle, način postoji, pozitivni primjeri takođe, ali generalno muzička umjetnost, kao i umjetnost uopšte, mora biti prioritet da bi se rukovodeće garniture, u ovom slučaju muzičkog profila, kvalitativno ‘prosijale’ i dale adekvatne rezultate”, smatra Damljanović.

Pijanistkinja otkriva i da je crnogorska publika može uskoro ponovo očekivati u Muzičkom centru.

”Što se tiče Muzičkog centra Crne Gore, radujem se da ove godine, i to iznenađujuće brzo, nastavljamo saradnju, poslije 2018. godine. Mislim da se nacionalno iščekuju rezultati novog rukovodstva, i ja im zaista želim da budu uporedivi sa evropskim i svjetskim koncertnim podijumima”, zaključuje Damljanović.

Bonus video: