Mjesna zajednica Risan i uprava tamošnje Osnovne škole “Veljko Drobnjaković” pokrenuli su inicijativu za konačno rješavanje statusa i odgovarajuće obezbjeđivanje arheološkog lokaliteta “Carine” u tom gradu, za kojeg kažu da u aktuelnom stanju predstavlja veliku opasnost za građane, pogotovo djecu koja idu u tu školu.
Lokalitet “Carine” gdje su prethodnih godina vršena iskopavanja koja su radili naši i arheolozi iz Poljske i koji važi za jedan od najbitnijih takvih antičkih lokaliteta u regionu, potpuno je zapušten, pun je smeća, a ograda oko njega je dotrajala i djelimilno urušena.
U MZ i upravi škole koja ima više od 220 učenika, tvrde i da se tokom kišnih dana, i kada obližnja rijeka Spila nabuja, zapušteno i u korov obraslo arheološko nalazište pretvara bukvalno u veliki bazen - baru punu vodozemaca, a u kojoj dubima vode na pojedinim mjestima dostiiže i preko tri metra. Stoga smatraju da bi najbolje rješenje bilo - s obzirom na to da država sada nema načina da adekvatno istraži, zaštiti i prezentira ovo nalaziše - da se ono u skladu sa konzervatorskim uslovima i primjenom adekvatnihn mjera, privremeno zatrpa, a na njegovom prostoru napravi neki nedostajući javni sadržaj poput parkirališta za potrebe škole, ili igrališta za djecu kakvo Risnu nedostaje.
Tvrde i da za tako nešto imaju obećanu pomoć donatora, odnosno građevinske kompanije “Briv Construction” iz Kotora koja je vlasnik obližnjeg hotela “Teuta” i koja na tom objektu već izvodi obimne radove rekonstrukcije i dogradnje.
MZ i uprava škole obraćali su se s tim u vezi na sve relevantne adrese - od Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore (CZAK) na Cetinju i njihovog područnog odjeljenja u Kotoru, preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i njihovog područnog odjeljenja u Kotoru, do Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, do ahreologa Predraga Lutovca iz Polimskog muzeja s obzirom na to da je on nekada bio u našem dijelu mješovitog crnogorsko-poljskog tima arheologa koji su godinama istraživali ovaj lokalitet.
Ova istraživanja su stala nakon donošenja aktuelnog Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je pored ostaloga, ugašen nekadašnji relevantni Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru i pretvoren u područno odjeljenje CZAK, a ta institucija trebalo je da preuzme dalju brigu o ovom lokalitetu, njegovom daljem istraživanju, konzervaciji, zaštiti i prezentaciji. Direktorica CZAK Biljana Brajović je međutim u dopisu upućenom MZ Risan tražila da se arheološki lokalitet “Carine” zaštiti i obezbijedi kako ne bi predstavljao opasnost za djecu i prolaznike, potvrdila da ta ustanova “nije vršila istraživanja, a samim tim ni zaštitu lokaliteta”.
”Rješavanje problema je vrlo kompleksno i iziskuje značajna finansijska sredstva koje Centar nije u mogućnosti da obezbijedi, pa vas upućujemo da se obratite nadležnom ministarstvu”, odgovorila je Brajović Rišnjanima.
U MZ smatraju da se dio lokaliteta, uz poštovanje adekvatnih konzervatorskih mjera, može nasuti zemljom, zatraviti i pretvoriti u sportsko igralište jer je pozitivno mišljenje na takvu inicijativu dao još 2006. bivši Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora. Arheološki lokalitet “Carine” u Risnu je inače, zaštićeno kultuno dobro još od 1950. godine, a na tom mjestu arheolozi su pronašli ostatke više impozantnih građevina iz rimskog perioda, među kojima najvjerovatnije i ostatke jednog većeg hrama i rimskog foruma. Područna jedinica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru međutim, usprotivila se namjeri da se na osnovu prije tridesetak godina donesene prostorno-planske dokumnetacije, dio prostora koji gravitira ovom arheološkom lokalitetu pretvori u sportsko-rekreacione terene, bez da se prethodno na njemu obave arheološka istraživanja.
Po njihovom mišljenju, ni na dijelu gdje su već vršena arheološka iskopavanja, ne smiju se obavljati nikakvi drugi radovi dok se ne sprovedu konzervatorske mjere po prethodno donešenom adekvatnom projektu. Na loše stanje ovog lokaliteta pažnju je skrenula i međunarodna savjetodavna misija ICOMOS-a prilikom sagladavanja stanja u zaštićenom području prirodne i kulturno-istorijske baštine Kotora decembra 2019.
Oni su tada ukazali da je nephodno da se nađe “rješenje za fizičku zaštitu” za već iskopanu građu iz rimskog grada Risiniuma sa ovog lokaliteta, a koja je iskopana 2014.
“Rješenje bi moglo biti konsolidacija i prezentacija, ili, kao privremena mjera ili trajna mjera, imajući u vidu njihovo krhko i sada erodirano stanje, pažljivo ispunjavanje rovova geotekstilnom membranom odvajajući preostala arheološka nalazišta i građu do ispuna. Ovo jeftino rješenje bi trebalo implementirati bez odlaganja”, preporučli su tada stručnjaci Uneska.
U međuvremenu, MZ i uprava OŠ “Veljko Drobnjakovič” su od UZKMD zatražili da njima izda konzervatorske uslove kako bi se dio lokaliteta koji je sada velika rupa puna vode, privremeno zatrpao i pretvorio u travnjak-igralište za djecu.
”Nakon upućenog zahtjeva, rad na konzervatorskim uslovima je u toku, a stranke su obaviještene da će uslovi biti sveobuhvatnog karaktera, odnosno da će tretirati lokalitet integralno i predvidjeti sva potrebna istraživanja i analize kojima će se doprinijeti rješavanju problema stanja lokaliteta. Konačni cilj konzervatorskih uslova i posljedično Projekta koji će iz njih proisteći je iznalaženje najboljeg rješenja za očuvanje i prezentaciju ovog lokaliteta od izuzetnog značaja, ali istovremeno i formiranje bezbjednih uslova za funkcionisanje škole”, rečeno je “Vijestima” u UZKD-a.
Iz ove Uprave, na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin, skreću pažnju na to da je “trenutno stanje lokaliteta izuzetno loše i da je vremenom došlo do propadanja improvizovane zaštitne ograde postavljene oko lokaliteta nakon posljednjih arheoloških istraživanja”.
“Stoga je UZKD podnosiocima zahtjeva već izdala smjernice za postavljanje nove zaštitne ograde privremenog karaktera, za potrebe obezbjeđivanja lokaliteta, dok se ne formiraju uslovi za izradu sveobuhvatnog Projekta konzervacije i sprovođenje konzervatorskih mjera”, poručili su iz te Uprave.
Bonus video: