crnogorskog slikara i pisca Dimitrija Popovića

U Kolašinu predstavljene grafičke mape "Čudotvorac Cetinjski" i "Kralj"

"Tradicija se ne nasljeđuje, nego se stvara. Mora se mnogo raditi kako bi se svijest o tradiciji održala", kazao je autor sinoć pred kolašinskom publikom

5601 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Dragana Šćepanović
Foto: Dragana Šćepanović

Grafičke mape crnogorskog slikara i pisca Dimitrija Popovića "Čudotvorac Cetinjski" i "Kralj" predstavljene su sinoć, u galeriji Zavičajnog muzeja, i kolašinskoj publici.

Prva je posvećane jubileju - 190 godina od smrti Petra I Petrovića Njegoša i sadrži deset kompozicija, inspirisanih svjetovnim i duhovnim djelovanjem te impresivne ličnosti crnogorske istorije. Za svoje likovne interpretacije sa simboličkom ikonografijom autor je koristio dva opštepoznata lika Petra I.

Grafička mapa "Kralj", kako je je sinoć rečeno, prvi put je predstavljena u Crnoj Gori. Objavljena je povodom stogodišnjice smrti kralja Nikolei sadrži deset grafičkih listova u tehnici litografije i sitoštampe. Oba projekta realizovana su uz podršku Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu.

foto: Dragana Šćepanović

„Tradicija se ne nasljeđuje, nego se stvara. Mora se mnogo raditi kako bi se svijest o tradiciji održala. U tom smislu su i ova dva projekata, koji pokazuju kontinuitet kulture, prisustva knjige, gdje se ističe specifičnost crnogorskoga bića, a to je da je u najtežim i najusrovijim uslovima za opstanak, potreba za kulturom postojala, kako nešto najbitnije, što daje smisao i vitalnost nacionalnom biću“, kazao je autor sinoć pred kolašinskom publikom.

Popović je objasnio kako je grafičkim mapama izražen odnos prema tradiciji, kroz likovne medije, „gdje se kroz dvije značajne ličnosti crnogorske istorije ističe specifičnost naše kulture i istorije“.

foto: Dragana Šćepanović

„Sa druge strane, kontektualizacija likova odnosi se na dimenziju njihove personalnosti, po kojoj su ostali zabilježeni u istoriji. Kod svetog Petra koristio sam par portreta koji su sačuvani i vidjećeti dimenziju mističnog i religioznog. Kod kralja Nikole je drugačije vrijeme i kontekst, pa i drugi elementi. To je svjetovana dimenzija jedne dinamične istorije modernog doba, pa je i likovni jezik drugačiji“, rekao je Popović.

Tajnik Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Zagrbu Danilo Ivezić kazao je kako je Popović „jedan od pojedinaca, koji su obilježili i obilježavaju i prostor i vrijeme u Hrvatskoj“. Prema njegovim riječima, sa Dimitrijem nacionalna zajednica radi veliki broj značajnih projekata.

foto: Dragana Šćepanović

„Ove dvije grafičke mape su naša priča o Crnoj Gori i naša priča o onome što nastojimo u Hrvatskoj sačuvati i javno prezentovati. Mislim da s ponosom možemo reći da ono što radimo postaje sastavni dio kulture Hrvatske. Ne smatramo da ovakve stavari radimo kao neka nacionalna manjina, radimo ih, prvenstaveno, u okviru same države u kojoj smo izabrali da živimo i stavramo“, kazao je Ivezić.

Predsjednica Opštine Marta Šćepanović, koja je otvorila Popovićevu izložbu, tvrdi da taj događaj daje kolašinskoj turističkoj ponudi poseban kvalitet. Autor je, rekla je ona, publici omogućio da, „putujući kroz prostor i bezvremensku iskonsku potrebu za odgovorima, putuju i kroz refleksiju njegovog stava i doživljaja, insirisanog životnim putem crnogorskog suverena kralja Nikole i svjetovnim i duhovinim djelovanjem jednim od najvećih ličnosti crnogorske istroije Petra I Petrovića Njegoša“.

foto: Dragana Šćepanović

„Na putu modernizacije i evropeizacije našeg društva, danas nam je više nego ikada potrebna kraljeva državnička mudrost i njegova vizija moderne Crne Gore, da nas opomenu i podsjete kako nas opsjednutost nerealnim političkim ambicijama može skupo koštati. Potreban je čudotvorčev blagoslov i poziv na građanski mir i iskorjenjivanje podjela, koje, podrievajući naše jedinstvo i nadu da ćemo uskoro biti članica EU mogu, biti fatlni. Hvala Dimitriju što nas je i ovom izložbom podstiče na razmišljanje o prošlosti, bez čije spoznaje ne možemo trezveno razmišljati o sadašnjosti niti donosti odluke o budućnosti“, rekla je Šćepanović.

Na detalje Popovićeve bogate biografije i stavrlačkog opusa podsjetila je istoričarka umjetnosti i dugogodišnja kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Kujović. Ona je kazala i kako je prije sedam godina u Kolašinu otvorena i Popovićeva izložba grafička mapa Oktoih 1494 – 2015.

Kujović je zahvalila autoru i Vijeću crnogorske nacionalne manjine zbog toga što su pojedine otiske iz sve tri grafičke mape poklonili Zavičajnom muzeju.