Hronika istorijskog poraza ljevice

Tekst Ani Erno odvažan je ne samo zbog toga što prikazuje žensku i klasnu realnost nedostupne kontrole rađanja. Još važnije, on nas suočava sa činjenicom da je abortus fizički bolno i mučno iskustvo

3456 pregleda 1 komentar(a)
Ani Erno, Foto: Wikimedia Commons/2cordevocali
Ani Erno, Foto: Wikimedia Commons/2cordevocali

Iako žiri u izvodu izdvaja romane “Mesto pod suncem”, “Jedna žena” i “Godine”, od kojih je, “Jedna žena” dostupna u hrvatskom prevodu, a “Mesto pod suncem” u srpskom, interesovanje za Ani Erno raste i zbog filma “Happening” (“Događaj”). Film je snimljen prošle godine po istoimenom romanu iz 2000.

Roman “Događaj”, takođe dostupan samo u hrvatskom prevodu, tematski se nastavlja na događaje o kojima je reč u pomenuta tri romana. To su autorkino odrastanje u provinciji, te smrt oca, a zatim i majke, što je navodi na retroaktivno samopreispitivanje i prisećanje na klasno poreklo. Odlazeći iz rodnog Ruana u Pariz na studije ona priprema svoj ulazak u svet srednje klase. Fakultetsko obrazovanje i prelazak u višu klasu zauvek će je udaljiti od roditelja. No intelektualno stasavanje u dodiru sa levicom šezdesetih godina prošlog veka pomoći će da se taj rascep između sveta autorkinog detinjstva i sveta u kome gradi karijeru profesorke književnosti i književnice artikuliše kao generacijski i klasni jaz.

Politika nagrađivanja: strategija liberalizma u opadanju

Prisećajući se studentskog života i univerzitetskog miljea, u “Događaju” Erno piše o vlastitom iskustvu prekida trudnoće u trenutku kada je izvršavanje, omogućavanje pobačaja i podvrgavanje abortusu u očima zakona u Francuskoj tretirano kao kriminalna aktivnost, zbog čega se umalo završava fatalno. Fragmentarnost, ekonomičan, od dodatnih emocionalnih nanosa pročišćen jezik i eliptičnost, kao ne preterano inventivni stilski i pripovedni postupci, u “Događaju” su nedvosmisleno umetnički efektni. Scena u kojoj nakon indukovanog pobačaja junakinja Ani u kupatilu studentskog doma, uz pomoć drugarice koja će biti prinuđena da prereže pupčanu vrpcu, izbacuje tromesečni fetus urezuje se svojom nemilosrdnom istinitošću u pamćenje.

Nakon toga, Ani preživljava zahvaljujući višednevnom boravku u bolnici. Prevedeno na jezik svakodnevice: žene koje iskrvare nasmrt u želji da prekinu neplaniranu trudnoću nisu (samo) one krajnje obespravljene iz apstraktne prošlosti devetnaestog stoleća, poput služavke Meri Vitni u romanu “Alias Grejs” Margaret Atvud. To su sasvim obične žene, koje pripadaju generacijama naših baka. Radnja “Događaja” smeštena je na sam kraj 1963. godine, odnosno na početak 1964.

U isto vreme u Americi je uhapšen aktivista Bil Berd (Bill Baird) zato što je, nakon što je svedočio samrtnoj agoniji neudate majke devetoro dece koja je izvršila abortus vešalicom, podučavao žene o pobačaju i kontracepciji. Šulamit Fajerston (Shulamith Firestone), autorka kultne “Dijalektike pola” (“The Dialectic of Sex”), posvetila mu je govor “O abortusu”.

Berd je danas devedesetogodišnjak, a nakon što je Vrhovni sud osporio ustavnost slučaja Ro protiv Vejda (Roe vs. Wade), u mnogim državama SAD bezbedan pobačaj se kriminalizira i onemogućava ženama sličnim strategijama i krvoločnim zakonskim rešenjima kao i pre više od pola veka. U takvom kontekstu odluka Švedske akademije, koja dodeljuje Nobelovu nagradu za književnost, mogla bi se tumačiti kao posredna podrška ženama u, bez imalo preterivanja, epohalnoj borbi za kontrolu nad sopstvenim životom. U tom slučaju, Erno bi se mogla čitati kao “leva nobelovka”, intelektualna heroina radničke klase i svih ugnjetavanih slojeva.

Međutim, situacija nije samo poslovično složenija od toga nego je praktično izvrnuta naglavačke. Naime, kada se pažljivo pročita i sam “Događaj” i delo Ani Erno u celini, ono se može razumeti kao svojevrstan simptom, postupna hronika istorijskog poraza levice. Štaviše, ovakva odluka Nobelovog komiteta kao da predstavlja odjek političke strategije američkih Demokrata i srodnih snaga u borbi za prava žena, uključujući i pravo na bezbedan pobačaj. U realnosti, barem za sada, žene, a sa njima i radnička klasa, u mnogim delovima sveta izgubili su ovu bitku.

Tvrda desnica pokušava ne samo da abortus stavi izvan zakona, te da ukoreni ideologiju koja prekid rane trudnoće izjednačava sa hladnokrvnim ubistvom nego i da pitanja pobačaja, kontrole začeća i rađanja, kao i seksualnog obrazovanja, učini temeljem razdora i podelâ među radnim ljudima, naročito u društvima sa katoličkom većinom. Naruku joj ide upravo to što se levica i liberalni mejnstrim, poput Demokrata u SAD, barem kada je reč o položaju žena, vode gotovo istom strategijom – borbu za prava žena upražnjavaju kao kulturni rat. Dok desničari vatreno protestuju protiv “ubistava nedužnih”, levica i liberali izbegavaju bilo kakvo upuštanje u diskusiju o biološkoj i psihološkoj specifičnosti ženskog iskustva. Junakinja Ani Erno već je platila cenu takvog rezonovanja - seksualno oslobođenje omogućilo joj je da o sebi razmišlja kao i o fizički istovetnoj u odnosu na muškarca, ali se začeće ipak dogodilo.

Drugim rečima, progresivni će olako otpisati mnoge ljude koji naprosto ne veruju da su stigma i nelagoda u vezi sa abortusom isključivo ideološki nametnute. Tekst Ani Erno odvažan je ne samo zbog toga što prikazuje žensku i klasnu realnost nedostupne kontrole rađanja. Još važnije, on nas suočava sa činjenicom da je abortus fizički bolno i mučno iskustvo. Ali da je gotovo svaka žena, svesna razornih posledica neželjene trudnoće po sebe kao jedinku i članicu društva, spremna da ode toliko daleko da sebi izazove pobačaj oštrim predmetom kakav je igla za pletenje ili vešalica. “Događaj” je zapravo i roman o odrastanju, priča o formativnoj ulozi abortusa. Prekid trudnoće, kao trenutak u kome junakinja simbolički ubija vrednosni sistem svoje majke, trenutak je u kome se i ona sama preobražava iz devojke u odraslu ženu.

(Mašina; kraj u narednom broju)

Bonus video: