Lubarda: Učitelj umjetnosti i ljudskosti

"Kada je preživio brutalnost upada zla i nasilja u čovjekov život i dobrotu, na Lubardinim platnima i zidovima oslikavala se drama ljudske egzistencije i istorije, koja je za njega počinjala i završavala se na jedinstvu sliku: u početku bjehu slika-riječ i riječ-slika. Optika je postala etika, a etika optika. U toj drami, Lubarda je onaj preživjeli", kazao je Perović

6624 pregleda 0 komentar(a)
Postavka u foajeu Nikšićkog pozorišta, Foto: Svetlana Mandić
Postavka u foajeu Nikšićkog pozorišta, Foto: Svetlana Mandić

Nikšićani imaju priliku da u foajeu Nikšićkog pozorišta do 15. marta pogledaju reprodukcije slika Petra Lubarde iz ciklusa "Kragujevac 1941".

Vesna Todorović, direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić, ustanove koja je organizovala izložbu, podsjetila je da je riječ o slikama koje je Lubarda radio od 1966. do 1968. godine, a godinu kasnije ih je poklonio Kragujevcu i od tada su one dio stalne postavke u Muzeju "21. oktobar". Po njegovoj želji, slike ne napuštaju Kragujevac i Muzej, već samo njihove reprodukcije. Zbirka se sastoji od 27 slika različitih dimenzija rađenih raznovrsnim tehnikama (tempera, ulje, akrlik, kazein i auto-lak i kombinovane tehnike) i predstavlja Lubardino asocijativno i apstraktno viđenje tragičnog strijeljanja u Kragujevcu.

Todorović je podsjetila da je Lubarda završio nikšićku Gimnaziju i da je prvu samostalnu izložbu slika portreta i pejzaža imao u gradu pod Trebjesom, da se u JU Muzeji i galerije nalazi nekoliko njegovih slika, kao i da su prošle godine, u saradnji sa Legatom Petra Lubarde iz Beograda organizovali “Dane Petra Lubarde” u Nikšiću.

Na otvaranju izložbe, prof. dr Drago Perović kazao je da se i na slikama iz ciklusa "Kragujevac 1941. "vidi" ono neponovljivo i neuporedivo u Lubardinim djelima što ga čini učiteljem umjetnosti i ljudskosti: kako emocija i zvuk postaje boja, boja linija, linija pokret, pokret forma, a forma jedno te isto sa sadržajem". Podsjetio je da je Lubarda tokom Drugog svjetskog rata bio u logoru i da je "logorska svijest" imala dosta uticaja i na bitke koje je kasnije slikao.

Dio postavke u Nikšiću
Dio postavke u Nikšićufoto: Svetlana Mandić

"Kada je preživio brutalnost upada zla i nasilja u čovjekov život i dobrotu, na Lubardinim platnima i zidovima oslikavala se drama ljudske egzistencije i istorije, koja je za njega počinjala i završavala se na jedinstvu sliku: u početku bjehu slika-riječ i riječ-slika. Optika je postala etika, a etika optika. U toj drami, Lubarda je onaj preživjeli", kazao je Perović.

Lubardu, kako je rekao, interesuju "bezoblični oblici, njihov bol i krik, bujice i vihori, njihov polet i uzlet u nepoznato, pad i uspon, pamćenje i otpor zaboravu". I kao što je Njegoš za Lubardu bio pjesnik svijeta i ljudske misli, tako je i Lubarda, kazao je Perović, "slikar svijeta i ljudske misli u njenom najvećem bolu i naboju".

Prema riječima Đura Lubarde, profesora i jednog od osnivača fondacije "Petar Lubarda", umjetničko djelo Petra Lubarde je iskazivanje sopstvenog duha.

"To je stvaralačka imaginacija prostora i vremena u kom je nastajao njegov likovni izraz. Mislim da takav estetski pristup likovnoj umjetnosti ostavlja mogućnost za istančan doživljaj, razmišljanje i valorizovanje djela, u čemu je Petar Lubarda bio nenadmašan", istakao je Lubarda.

Slike
Slikefoto: Svetlana Mandić

On je rekao da je umjetničko Lubardino djelo fenomen nalik punom životnom snu, a upravo ta i takva fenomenalnost ga posebno izdvaja.

Kako je naglasio, umjetnička djela Petra Lubarde nijesu stvarana u transu ili u srdžbi, već u traženju umjetničkog izraza, uz izuzetno poznavanje forme, kao i svih elemenata likovnog jezika. Podsjetio je da je Fondacija bila inicijator obilježavanja stogodišnjice Lubarde i uključila se u sve projekte koji su se od tog dana realizovali.

Kako je naglasio Milosav Milatović, slikar i kustos u JU Muzeji i galerije Nikšić, u ciklusu "Kragujevac 1941" dominantna su tri motiva - nacistički vojnik sa šljemom, monstruozno ratničko biće, odnosno neman rata, i strijeljani. Podsjetio je da su slike samo jednom bile izložene van Kragujevca, i to prije izgradnje muzeja, 1969. godine, u galeriji Kulturnog centra u Beogradu. Iako je, prema riječima Milatovića, Lubardin ciklus posvećen konkretnoj istorijskoj tragediji, stradanju građana Kragujevca, on ima i opšteljudsko značenje i predstavlja humanistički antiratni poziv.

Izložbu su Muzeji i galerije organizovali u saradnji sa Maticom srpskom - Društvo članova u Crnoj Gori, Opštinom Nikšić i Nikšićkim pozorištem, a u okviru martovskog repertoara Nikšićke kulturne scene.

Bonus video: