Sjutra otvaranje crnogorskog paviljona na Bijenalu u Veneciji

Crna Gora se predstavlja projektom koji potpisuju umjetnica Darja Bajagić i kustoskinja Ana Simona Zelenović, a koji će sjutra biti otvoren u prostoru Ospedaletto

3862 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Promo
Foto: Promo

Crnogorski paviljon na 60. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji biće otvoren u četvrtak 17. aprila u 17 časova. Crna Gora se ove godine predstavlja projektom “Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj” (It Takes an Island to Feel This Good), koji potpisuju umjetnica Darja Bajagić i kustoskinja Ana Simona Zelenović.

Umjesto dosadašnjeg prostora u Palazzo Malipiero, Paviljon će biti u venecijanskom distriktu Ospedaleto, sa pretenzijom na veću vidljivost i bolje predstavljanje.

Na svečanom otvaranju prisutnima će se obratiti Bajagić i Zelenović, kao i komesar paviljona, direktor Muzeja savremene umjetnosti (MSUCG) koji je organizator i izvršni producent, dr Vladislav Šćepanović, dok će izložbu otvoriti ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović ispred resora koji je generalni pokrovitelj učešća.

“Izložba predstavlja kritički osvrt Darje Bajagić na kulturu kolektivnog sjećanja i našeg odnosa prema zajedničkom istorijskom nasljeđu. Umjetnica promišlja ove teme kroz slikarstvo i skulpturu, fokusirajući se na složenu i višedimenzionalnu istoriju crnogorskog ostrva Mamula”, navode iz MSUCG.

Njen istraživački projekat kombinuje arhivsku građu sa karakterističnim referencijalnim i simboličkim intervencijama.

“Izložba ‘Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj’ pokreće kritička i relevantna filozofska pitanja o poziciji drugog, preispitujući načine na koje određenje ove pozicije ujedno određuje odnose moći u društvu, kao i nad diskursom. Njeno stvaralaštvo se reflektuje na političko-filozofsku analizu modernosti italijanskog filozofa Đorđa Agambena - da suparadigma i nomos modernosti koncentracioni logor, u kojem suveren ima potpunu vlast nad homo sacerom, do mjere u kojoj može da utiče na njihov prirodni život. Fokusirajući se na relevantne savremene i istorijske komplekse, Bajagić se hrabro suočava sa složenim problemima, postavljajući pitanja poput - da li je preduslov za zlo, s jedne strane, zanemarivanje istorije ili, s druge strane, njena komodifikacija”, najavljuju iz MSUCG.

Bonus video: