Izučavanje istorije zahtijeva ogromnu hrabrost

“Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj” rad je koji je tematski vezan za Crnu Goru i odražava prepoznatljivost paviljona u nacionalnom smislu, ali je u isto vrijeme i globalna tema koja je refleksija savremenog društva u odnosu sa kulturnim nasljeđem, ali i ideologijom bizarnog uživanja u koju nas uvodi akumulacija kapitala i produkcija egoističkih potreba, kazao je na otvaranju direktor MSUCG Vladislav Šćepanović

9088 pregleda 82 reakcija 2 komentar(a)
Ana Simona Zelenović i Darja Bajagić na otvaranju crnogorskog paviljona, Foto: Jelena Kontić
Ana Simona Zelenović i Darja Bajagić na otvaranju crnogorskog paviljona, Foto: Jelena Kontić

Projekat umjetnice Darje Bajagić i kustoskinje Ane Simone Zelenović dostojno reprezentuje Crnu Goru na najvažnijoj svjetskoj manifestaciji kada je savremena umjetnost u pitanju, kazao je u četvrtak na otvaranju Crnogorskog paviljona na 60. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, direktor Muzeja savremene umjetnosti Vladislav Šćepanović koji se kao komesar izložbe obratio na početku.

Izložba pod nazivom “Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj” (It Takes an Island to Feel This Good) privukla je brojnu publiku koja se okupila u venecijanskom distriktu Ospedaleto, gdje je ove godine predstavljena postavka. Galeristi i kustosi iz Sjedinjenih Američkih država, Evrope i regiona, umjetnici koji predstavljaju zemlje okruženja, delegacija Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, ali i Ministarstvo kulture Republike Srbije, kao i mnoge druge zvanice, prisustvovali su otvaranju Paviljona Crne Gore u Veneciji.

Šćepanović istakao je da projekat Darje Bajagić i Ane Simone Zelenović “dostojno reprezentuje Crnu Goru na ovoj najvažnijoj svjetskoj manifestaciji kada je savremena umjetnost u pitanju”.

“Ovaj rad je tematski vezan za Crnu Goru i odražava prepoznatljivost paviljona u nacionalnom smislu, ali je u isto vrijeme i globalna tema koja je refleksija savremenog društva u odnosu sa kulturnim nasljeđem, ali i ideologijom bizarnog uživanja u koju nas uvodi akumulacija kapitala i produkcija egoističkih potreba. Takođe je i u relaciji sa temom bijenala tako da mogu reći da ima veliki potencijal za višeslojno tumačenje, ali i snažni emotivni udar na posmatrača”, rekao je Šćepanović.

Prisutne je na otvaranju pozdravila i umjetnica koja svojom životnom pričom, ali i projektom kojim predstavlja Crnu Goru, na poseban način korespondira sa temom 60. Bijenala “Stranci svuda”.

“Drago mi je što ću sa svima vama podijeliti seriju radova na ovom prestižnom događaju - radove koji čine kulminaciju dvogodišnjeg istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori, kako u Državnom arhivu, tako i na terenu. Prikupljeni arhivski materijal je, kao što vidite, integrisan kroz slike. U Crnu Goru sam prvi put nakon 1990. godine došla u ljeto 2021. nakon što sam svoje formativne godine provela u inostranstvu, i to 10 godina u Egiptu, i narednih 21 u Sjedinjenim Državama, gdje sam 2014. godine i magistrirala u oblasti likovne umjetnosti na Univerzitetu Jejl. Povratkom u Crnu Goru, bila sam očarana prizorom ostrva Mamula”, rekla je Bajagić i dalje predstavila svoj koncept koji kombinuje arhivsku građu sa karakterističnim referencijalnim i simboličkim intervencijama.

Bajagić je u Veneciji govorila o ostrvu Mamula i njegovoj istoriji, kao tvrđavi, zatvoru, logoru i, u krajnjem, kao luksuznom hotelu čiji je slogan inspirisao izložbu.

“Igrom slučaja, 2022. godine sam se preselila na poluostrvo Luštica, u blizini Mamule, gdje je moje prvobitno očaranje preraslo u centralni fokus mog istraživačkog rada i umjetničke prakse. Međutim, nije slučajno što je istorija moje porodice usko povezana sa stvaranjem ovog serijala, koji svoju inspiraciju i porijeklo nalazi u Crnoj Gori. Konkretno, mog djeda Raška Radovića, partizanskog borca, zarobili su italijanski fašisti tokom Drugog svjetskog rata, nakon čega je bio zatočen u (još jednom) ostrvskom koncentracionom logoru u Ponci, Italija. Uprkos svemu, uspio je da pobjegne. Tragično, dok je pješačio kući u Crnu Goru, naišao je na svog pokojnog brata među žrtvama streljačkog voda. Stoga mi je velika čast što sada imam priliku da kompletiranu seriju podijelim sa globalnom publikom upravo ovdje, na Venecijanskom bijenalu, predstavljajući moju domovinu Crnu Goru - privilegija koju duboko cijenim”, ispričala je Bajagić.

Ona je dodala da je ovo za nju, ali i državu, posebno značajno predstavljanje, jer podsjeća, a izložbom obuhvata, jedan segment “zajedničke, iako mračne, istorije Italije i Crne Gore, koji je ostao zanemaren u sjećanju”.

Otvaranje crnogorskog paviljona na Bijenalu u Veneciji
foto: Jelena Kontić

Kustoskinja Zelenović je dodala da izložba predstavlja istraživanje kulture kolektivnog sjećanja i naše povezanosti sa zajedničkim istorijskim nasljeđem.

“Bajagić se udubljuje u ove teme kroz istraživanje zamršene i slojevite istorije crnogorskog ostrva Mamula. Na ovom ostrvu nalazi se nekadašnje vojno utvrđenje, prvobitno izgrađeno 1853. godine pod pokroviteljstvom austrougarskog generala Lazara Mamule. Tokom Drugog svjetskog rata, fašističke snage Kraljevine Italije pod Benitom Musolinijem prenamjenjuju ovu strukturu u koncentracioni logor. Nedavno je tvrđava pretrpjela još jednu transformaciju, ovog puta u luksuzni hotel, kroz proces koji je uz pomoć stranih investicija započet 2015. godine”, sumirala je ona.

Zelenović je konstatovala da je veliki značaj ovakvih izložbi u savremenom dobu, jer one upućuju na to da izučavanje istorije teče uporedo sa proučavanjem nas samih, i da zahtijeva ogromnu hrabrost.

“Takođe, ističe neophodnost hrabre nacije za preduzimanje takvih poduhvata”, naglasila je Zelenović i dodala:

“Bajagić, njoj svojstvenom umetničkom metodologijom, plovi presjecima činjenica i stvarnosti sa uočljivom notom dvosmislenosti. Ovaj pristup pokazuje prividnu distanciranost, podstičući istraživanje suštine stvarnosti i njenog subjektivnog tumačenja. Korišćenjem kseroksa prikupljenih iz arhivskih zbirki Državnog arhiva Crne Gore, njene umjetničke kompozicije stvaraju uznemirujući ambijent, obilježen nedostatkom eksplicitne informacije ili uputstva za tumačenje. Ovo namjerno odsustvo stvara okruženje pogodno za autonomno angažovanje posmatrača, primoravajući pojedince da se suoče sa svojim (sopstvenim) ličnim reakcijama, neizvjesnostima i nemirima”, objasnila je kustoskinja ističući da se Bajagić uzdržava od zauzimanja stavova ili moralisanja u svojoj praksi, te da izbjegava nuđenje rješenja.

Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović kazala je na otvaranju da se projekat “It Takes an Island to Feel This Good” Darje Bajagić, koja je nepune dvije godine posvetila istraživanju ostrva Mamula i njegove istorije u arhivima Crne Gore, te koja je prikupljeni materijal postavila za osnovu vizuelne kompozicije slika i skulpture, nadovezuje i nadograđuje temu Bijenala “Stranci svuda”.

“Projekat postavlja kritična i relevantna filozofska pitanja o poziciji Drugog, istražujući kako određivanje ove pozicije određuje odnose moći u društvu, postavljajući temelje za refleksiju o složenim društvenim i političkim dinamikama koje oblikuju naše svakodnevne živote. On nas uči da nikada ne pretpostavljamo da znamo šta nešto znači izvan konteksta. Odgovara na pitanja: šta je sjećanje i koja je veza između onog što je bilo i nas koji se prisjećamo?”, rekla je Vujović i dodala:

“Izmjena namjene ostrva, koja nas uči kako da pronađemo razumijevanje za nerazumljivo, a možda i da pokušamo da okrenemo sudbinske tokove sopstvenih i tuđih života, gdje je mogućnost za donošenje odluka”, kazala je crnogorska ministarka.

Sa otvaranja crnogorskog paviljona
Sa otvaranja crnogorskog paviljonafoto: Jelena Kontić

Komesar Šćepanović je podsjetio da iza kompletnog tima koji je zaslužan za crnogorsku postavku stoji veliki trud, zalaganje, profesionalizam i zahvalio im se na tome. Pokrovitelj crnogorskog paviljona je Ministarstvo kulture i medija, a organizator i izvršni producent Muzej savremene umjetnosti Crne Gore.

“Nadamo se da će ovo predstavljanje biti uspješno i da će otvoriti nove puteve i za buduća predstavljanja Crne Gore”, poručio je Šćepanović.

Paviljon vidljiviji, mjesto prometno i posjećeno

Prostor Ospedaleto u kojem je ove godine smješten crnogorski paviljon u Veneciji nalazi se između Đardina i Arsenala, koji su epicentar i srce samog Bijenala. Ospedaleto pruža značajno bolju poziciju u odnosu na Palazzo Malipiero gdje se Crna Gora godinama predstavljala. U pitanju je prometan dio grada, stanica između najtraženijih paviljona, što pruža mogućnost da ga posjete i oni koji ne traže i ne dolaze s namjerom u crnogorski paviljon.

Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović o tome je govorio i na otvaranju, a ranije je istakao da će nastaviti da traži još bolji prostor, kako bi se Crna Gora što zapaženije predstavila.

“Kao što je nekima od vas poznato na ovom Bijenalu Crna Gora se pojavljuje u novom prostoru. Smatrao sam da je mjesto na kojem se Crna Gora predstavljala ranije bilo dosta izolovano a samim tim i ograničeno komunikacijom sa mnogobrojnom publikom iz cijelog svijeta. Potrudio sam se da nađem bolje mjesto na kojem će crnogorski paviljon biti vidljiviji i na kojem ćemo moći bolje da predstavimo naše projekte. Tako smo došli do ovog prostora koji će, po mom mišljenju, ispuniti te kriterijume”, poručio je Šćepanović.

Ministarka Vujović dodala je i da “Ministarstvo kulture i medija kao generalni pokrovitelj učešća Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu, ove godine više nego ikada ima razloga da se osjeća vrlo ponosnim”.

Otvaranje crnogorskog paviljona na Bijenalu u Veneciji
foto: Jelena Kontić

“Organizator našeg nastupa u Veneciji je nova instucija kulture u Crnoj Gori, Muzej savremene umjetnosti, za koji vjerujemo da već donosi nove vrijednosti crnogorskom kulturnom identitetu, a savremenoj sceni posebno. Još jedan razlog značajno doprinosi ovom osjećaju a to je da svoj umjetnički koncept svijetu predstavljamo na novoj lokaciji - Ospedaletto na istaknutoj poziciji u Veneciji”, rekla je Vujović i poručila:

“Zato pozivam sve da dođu i posjete naš paviljon, da budu ponosni na crnogorsku savremenu kulturnu scenu i naši Darju, a Ministarstvo i institucije kulture će nastaviti da rade na što kvalitetnijem predstavljanju crnogorske kulture na međunarodnoj sceni”.

Umjetnost je ostrvo slobode

Venecijansko bijenale nije samo umjetnička izložba, istakla je ministarka kulture Crne Gore.

“To je testament snage umjetnosti kao jezika koji prevazilazi riječi i granice. Kroz djela umjetnika, mi se podsjećamo da su naše priče, iako jedinstvene, povezane u zajedničkoj ljudskoj sudbini. Umjetnost nas podsjeća da smo svi stranci u ovom zajedničkom putovanju zvano ljudski život, i da se njom samom branimo od užasa prolaznosti”, rekla je Vujović.

Na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, tema “Stranci svuda” otvara vrata razmatranju bogatstva umjetnosti kroz prizmu migracije, identiteta i univerzalne povezanosti, smatra ona.

“Kroz dvostruko značenje teme - da smo svi stranci i da je unutrašnji osjećaj stranosti univerzalan - Bijenale 2024. nas poziva da sagledamo svijet iz perspektive umjetnika različitog porijekla, posebno onih koji su istorijski bili marginalizovani. Venecijansko bijenale pruža platformu umjetnicima koji su sami po sebi stranci - imigrantima, izgnanicima, dijaspori - dajući im priliku da svoje priče ispričaju na globalnoj sceni, svedočeći snazi umjetnosti u davanju glasa onima koji su često ostali bez istog... A umjetnost, pogotovo moderna, je oslobođena ovih obzira i korektnosti, ona predstavlja pravo ostrvo slobode, mjesto autonomije za postavljanje pitanja, ostrvo- omeđeno,a samodovoljno. Da li je ostrvo- priča o slobodi, kao što je moderna umjetnost - domovina ultimativne slobode”, dodala je Vujović.

Bonus video: