Glas princeze Ksenije od Crne Gore ponovo postaje živ i čujan

Premijera nove predstave, sa podnaslovom “Izgnanička tugovanka doma Petrovića”, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena sjutra na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 časova

27424 pregleda 132 reakcija 4 komentar(a)
Sa konferencije za medije: Vojvodić, Foto: Luka Zekovic
Sa konferencije za medije: Vojvodić, Foto: Luka Zekovic

Glas princeze Ksenije Petrović, glas “Princeze Ksenije od Crne Gore”, glas jedne istorijske, ali i dramske junakinje, glas crnogorske istorije, ponovo postaje živ i čujan kroz novu inscenaciju drame “Princeza Ksenija od Crne Gore”. Premijera istoimene predstave, sa podnaslovom “Izgnanička tugovanka doma Petrovića”, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena sjutra na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 časova.

Iako možda postoje takva očekivanja, ova inscenacija nije pošla putem bukvalnog rimejka, niti je to mogla, istakla je autorka. Premijerno izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju 1994. godine, a 1997. u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici u koprodukciji sa Zetskim domom, predstava je postala jedna od najizvođenijih u istoriji crnogorskog pozorišta, stičući status kultne na mnogim nivoima.

“I ona predstava od 30 godina prije, odnosno ova 30 godina poslije, kako to i jeste u prirodi pozorišne umjetnosti, zavise od duha vremena u kojem predstava nastaje. U stvaralačkom procesu i novom čitanju komada nužno je bilo da njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog”, istakla je Vojvodić na jučerašnjoj konferenciji za medije u susret premijeri.

Sa konferencije za medije
Sa konferencije za medijefoto: Luka Zeković

Dramaturg Božo Koprivica potvrdio je da će publika biti u prilici da gleda potpuno novu predstavu...

“U drami Radmile Vojvodić rimuju se kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško. U novoj predstavi postoji jedna nota fantastike kojoj posebno doprinosi scenografija, kostim, čarobna muzika Žarka Mirkovića. Fantastičnoj noti doprinose i elementi humora. Ova drama rimuje se sa ‘Besudnom zemljom’ Milovana Đilasa, zato što se i u jednom i u drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar, u oba djela govori se i o tome kako je nekad bilo, ali kako i danas ima i biće djevojaka i mladića očiju gvozdenih i osmijeha Ljuba Čupića”, konstatovao je Koprivica poručujući svima da pročitaju Prolog koji je za ovu priliku napisala Vojvodić, a u kome je govorila o međuvremenu od tri decenije.

Svjesna da je prvobitna predstava ostavila neizbrisiv trag, kako na crnogorskoj, tako i regionalnoj pozorišnoj, ali i društvenoj sceni, Vojvodić je dodala da je ova inscenacija i svojevrstan omaž teatru, procesu, komadu...

“Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada. Preispitivali smo istoricizam te teme, silu i slavu Petrovića i brojne teme koje ne obuhvataju samo egzil Petrovića, već i istorijsku traumu nestanka države Crne Gore 1918. godine koju princeza Ksenija, kao junakinja, ima. Dakle, preispitujući taj istoricizam, došli smo do aktuelnosti i do polemičnosti u odnosu na današnjicu. Nad čime ostajemo zapitani iz te teme egzila jeste i trauma malog naroda i male države, jednako kao i nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda, unutrašnjim silama i izazovima političke moći, nakaradnim političkim mentalitetima, a po tom pitanju smo aktuelni i u vlastitom vremenu. Odgovore ne dajemo, ali Ksenijin glas, glas jedne dramske junakinje, koliko god ona bila istorijska junakinja naše crnogorske istorije, postaje živ i postaje čujan u ovom našem vremenu”, kazala je Vojvodić.

Sa konferencije za medije
Sa konferencije za medijefoto: Luka Zeković

Umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević Labović opisala je predstavu kao svedenu, duboku, potresnu, suzdržanu, bogatu i dostojanstvenu - kako i priliči kraljevskoj porodici.

Princezu Kseniiju u 80. godini igra Varja Đukić koja je svojevremeno utjelovila njen lik u srednjoj dobi, dok će ovoga puta Ana Vučković biti princeza Ksenija od 36. do 40. godine, Vukmanović je Dejan Ivanić, kralj Nikola je povjeren Izudinu Bajroviću, Gorana Marković igra kraljicu Milenu, Aleksandar Radulović prijestolonasljednika Danila, Jelena Laban princezu Vjeru, Slobodan Marunović koji je u praizvedbi bio Vukmanović sada igra Iliju Bjeloša, Dušan Kovačević je ministar Šoć, Nada Vukčević Ljubica Rosi, a Lazaru Đurđeviću je povjerena uloga majora Kloza.

Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

“Princeza Ksenija od Crne Gore - Izgnanička tugovanka doma Petrovića” koprodukcija je sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom gdje će svoju premijeru imati 10. februara u 20 časova. Reprize su 8. februara u Podgorici, odnosno 11. na Cetinju.

Bonus video: