PRAVILA

Oprezno sa sunčanjem: Može li se izgorjeti u vodi, ispod oblaka…

Vremenom možete produžavati boravak na suncu, ali glavno i osnovno pravilo je da svakako treba izbjegavati sunčanje u periodu između 10 i 16 sati

5599 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Izlaganje sunčevim zracima ima povoljan učinak na organizam i bitno je za naše zdravlje. Omogućava stvaranje D vitamina koji je neophodan za apsorpciju kalcijuma i fosfora čime se jačaju kosti i sprječava osteoporoza.

Vitamin D takođe, kako se vjeruje, povoljno utiče na imunitet, sprečava pojavu kardiovaskularnih bolesti i upalnih stanja organa, i ima blagotvoran učinak kod kožnih oboljenja.

Takođe, sunce ima pozitivan učinak na naše raspoloženje, djeluje protiv depresije, a toplota daje osjećaj udobnosti. Izlaganje suncu stimuliše prizvodnju melatonina, hormona koji reguliše san, raspoloženje i ima pozitivan uticaj na imunitet.

Predugo i prečesto izlaganje sunčevim zracima, međutim, izazva opekotine, isušivanje, starenje kože, pojavu pjega, smanjenog imuniteta i u nekim slučajevima pojavu karcinoma kože.

Sunce emituje širok spektar elektromagnetnog zračenja, od kojeg svojim čulima možemo percipirati vrlo mali dio. Nevidljivo infracrveno zračenje osjećamo kao toplotu, a okom zapažamo vidljivi dio spektra.

Ultraljubičasto (UV) zračenje može biti opasno jer ga direktno ne osjećemo, ali posljedice njegovog djelovanja uočavamo na koži. U spektru Sunčevog zračenja na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% energije, a zavisno od talasne dužine dijelimo ga na tri područja:

  • UVC – zraci kratkih talasnih dužina i najveće energije koji se gotovo u potpunosti apsorbuju u ozonskom sloju atmosfere i ne dopiru do kože.
  • UVB – zraci srednje talasne dužine, koji se djelimično raspršuju i apsorbuju u atmosferi, pa je zato na većim nadmorskim visinama izloženost UVB zracima intenzivnija. Samo djelimično prodiru u kožu, ali izazivaju oštećenje DNK ćelija i brzo izazivaju pojavu crvenila kože i opekotina. Zbog njih koža potamni.
  • UVA – zraci veće talasne dužine i manje energije od UVB zraka, ali prolaze kroz atmosferu i prodiru dublje u kožu izazivajući duboka oštećenja. To može dovesti do gubitka elastina i smanjenja proizvodnje kolagena, što za posljedicu ima pojavu dubokih bora i fleka na koži. U prevelikim dozama djeluju kancerogeno i izazivaju nastanak karcinoma kože.

Da bi izbjegli negativne posljedice izlaganja sunčevim zracima potrebno je kožu pripremiti «iznutra» kroz hranu bogatu A, C, E i B vitaminima i karotenoidima koji se nalaze u zelenom povrću i bobičastom voću. Takođe, potrebno je kožu pripremiti i spolja tako da se jednom sedmično uradi piling kako bi se odstranile sasušene ćelije i time omogućila bolja apsorpcija biljnih ulja i maslaca koje treba nanositi na kožu kako bi kožu hidrirali i nahranili.

U početku izlaganje sunčevim zrcima treba da bude kratko, a sredstva za zaštitu od sunca treba nanositi obilno i često. Vremenom možete produžavati boravak na suncu, ali glavno i osnovno pravilo je da svakako treba izbjegavati sunčanje u periodu između 10 i 16 sati. Nakon sunčanja potrebno je kožu nahraniti biljnim uljima ili gelovima koji će zadržati vlažnost i elastičnost.

Među zabludama u vezi sa sunčanjem uporno se održava ona da se, ako se ne osjeća toplota ne može izgorjeti. Sunčevo zračenje koje dolazi do naše kože sastoji se od vidljive svetlosti, UV zraka i infracrvenih zraka. UV zračenje izaziva opekotine i crvenilo, ali ga ljudski organizam ne može direktno osjetiti. Osećaj toplote je izazvan dejstvom vidljivog i infracrvenog zračenja. Često kada je jako sunce i duva vjetar nemamo osjećaj toplote, ali veoma lako izgorimo.

Ni oblaci vas neće zaštititi od sunca, oni samo djelimično slabe intenzitet UV zračenja koje prolazi kroz njih, ali od 50% do 80% sunčevog zračenja prolazi kroz oblake i difuzno rasijano zračenje u oblacima može biti dovoljno intenzivno da izazove crvenilo-opekotine kože.

Voda pruža minimalnu zaštitu od UV zračenja. Oko 95% zračenja dospije u vodu, a 50% do dubine od 3 m. Osim toga postoji i refleksija UV zraka od vode koja pojačava intenzitet zračenja.

Ljudi svijetle kože, kose i očiju najčešće imaju tip kože I i II. Oni lako pocrvene, teško tamne i imaju veći rizik za pojavu tumora kože. Prilikom sunčanja treba da koriste sredstva sa zaštitnim faktorom 30 i više. Ali to ne znači da osobe tamnijeg tena, koje dobro crne, ne mogu da dobiju opekotine od sunca ili karcinom kože.

Važno je znati da se sredstva za zaštitu od sunca nanose prije sunčanja i nakon svaka dva sata, kao i svaki put nakon izlaska iz vode u dovoljnoj količini (pakovanje od 200 ml traje 5-7 mazanja i ne treba zaboraviti nos, ušne školjke, vrat, prste na stopalima..). Sredstva za zaštitu odsunca ne služe da bi smo duže boravili na suncu, već da, ako je boravak na suncu neizbježan, zaštitimo kožu od štetnog uticaja. Kada kupujemo sredstva za sunčanje važno je da gledamo osim visokog SPF provjerimo i UVA zaštitu, kao i zaštitu od IR (infracrveno zračenje).