Nije važno samo da volite partnera: Novo istraživanje pita koliko ste sigurni u to što osjećate

Preciznije je pitati: kada govorim lijepo o partneru, da li to zaista osjećam stabilno ili samo ponavljam odgovor koji se od mene očekuje? Odgovor se često vidi u sitnicama

642 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Dvoje ljudi mogu jednako pozitivno govoriti o svojim partnerima, a ipak ne nositi ta osjećanja sa istom sigurnošću. Upravo tu razliku ispituje novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Social and Personal Relationships: nije posmatralo samo koliko osoba voli i cijeni partnera, već i koliko je sigurna u vlastiti stav. Taj dodatak mijenja način na koji možemo razmišljati o stabilnosti odnosa.

U online uzorku od 488 odraslih, prosječne starosti 43 godine i sa prosječnim trajanjem veze od oko 15 godina, učesnici su ocjenjivali koliko su njihova ukupna osjećanja prema partneru pozitivna i koliko su u te procjene sigurni. Istraživači su potom pratili vezu tih odgovora sa zadovoljstvom odnosom, životnim zadovoljstvom i pokazateljima blagostanja. Pozitivniji stav prema partneru bio je povezan sa većim zadovoljstvom vezom, a ta veza bila je izraženija kod ljudi koji su u svoj pozitivan stav bili sigurniji.

Važno je ne pretvoriti ovaj nalaz u kućni test niti u presudu vezi. Studija pokazuje povezanost, ne dokazuje da sama odluka da budemo sigurniji automatski popravlja odnos ili mentalno zdravlje. Odgovori su prikupljeni od pojedinaca, ne nužno od oba partnera, a osjećanja u stvarnom životu prirodno variraju. Nesigurnost može biti prolazna reakcija na stres, konflikt ili životnu promjenu, a ne znak da je odnos osuđen.

Ipak, istraživanje nudi korisno pitanje koje nije isto što i uobičajeno „da li ga ili je volim“. Preciznije je pitati: kada govorim lijepo o partneru, da li to zaista osjećam stabilno ili samo ponavljam odgovor koji se od mene očekuje? Odgovor se često vidi u sitnicama: da li spontano pretpostavljamo dobru namjeru, osjećamo li poštovanje i kada smo ljuti, možemo li navesti konkretne osobine koje cijenimo i ponašamo li se u skladu sa tim.

Sigurnost se ne gradi ubjeđivanjem sebe da je sve savršeno. Više pomažu stvarna iskustva pouzdanosti, otvoreni razgovori, popravljanje štete poslije konflikta i dosljednost između riječi i postupaka. Ako se iza nesigurnosti kriju strah, omalovažavanje ili ozbiljno narušeno povjerenje, cilj nije proizvoditi pozitivnost, već iskreno pogledati problem. Najzdraviji zaključak istraživanja nije „morate biti sigurni“, nego da kvalitet naših osjećanja obuhvata i ono što osjećamo i koliko tom osjećanju vjerujemo.

Članak pripremljen uz podršku AI alata.

Pogledajte još: