Katar i ljudska prava: Glas Norvežana daleko se čuo

Lavina je pokrenuta i sada je ništa ne može zaustaviti. Norvežani su protiv Gibraltara, Turske i Crne Gore izašli u majicama na kojima je pisalo: “Ljudska prava - na terenu i van njega”. Njihov gest slijedili su Holanđani, Njemci i Danci

26929 pregleda 23 reakcija 13 komentar(a)
“Ljudska prava - na terenu i van njega”: Haland prije meča pod Goricom, Foto: Reuters
“Ljudska prava - na terenu i van njega”: Haland prije meča pod Goricom, Foto: Reuters

Sve je počelo u Tromseu, gradu na sjeveru Norveške. Istoimeni klub apelovao je na nacionalni tim ove zemlje da u slučaju da se kvalifikuje, bojkotuje Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se naredne godine održava u Kataru. Takođe, poručili su da ni na koji način neće učestvovati u promociji Mundijala.

Razlog za ovakav potez kluba leži u nedavnom istraživanju “Gardijana”, koji je objavio da je u Kataru u posljednjih deset godina preko 6.500 radnika poginulo radeći na infrastrukturi uoči predstojeće planetarne smotre. U pitanju su migranti iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke, Nepala…

Svi oni bili su angažovani na izgradnji stadiona, puteva, zgrada, mostova, aerodroma…

- Otprilike, oko dva miliona migranata radi u Kataru - piše “Gardijan”.

Ubrzo nakon Tromsea oglasio se najveći norveški klub - Rozenborg. I oni su pozvali na bojkot.

- Kada klub poput Rozenborga poziva na bojkot, onda i svjetska javnost obrati pažnju na takvu odluku - kazao je nedavno bivši norveški fudbaler, Tom Hegli.

Rozenborgov apel odjeknuo je do reprezentativaca Norveške. Erling Haland i saigrači podržali su inicijativu i protiv Gibraltara u prvom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo izašli u majicama na kojima je pisalo: “Ljudska prava - na terenu i van njega”. Glas je odjeknuo širom svijeta.

Dan nakon gesta Norvežana javila se Fifa. Poručili su da neće pokretati postupak protiv skandinavske selekcije, jer vjeruju u slobodu govora.

- Fifa vjeruje u slobodu govora i moć fudbala kao sile za dobro - poručeno je iz Svjetske fudbalske asocijacije.

Lavina je pokrenuta i sada je ništa ne može zaustaviti. Norvežani su i protiv Turske i Crne Gore izašli u istim majicama, a njihov gest slijedili su Holanđani, Njemci i Danci.

Reagovao je i Amnesti internešnal, organizacija za zaštitu ljudskih prava. Pozvali su Fifu da apeluje na Katar da poštuje obećane reforme zakona o radu prije početka turnira.

- Svjetsko prvenstvo ne bi bilo moguće bez radnika migranata, koji čine 95 odsto radne snage u Kataru. Od stadiona do puteva - Mundijal zavisi od žena i muškaraca, koji su prešli na hiljade kilometara kako bi zaradili za sebe i svoje porodice. Ali, sve češće radnici otkrivaju da su izloženi zlostavljanju i eksploataciji. Fifa mora podstaći Katar da hitno sprovede reforme - kazao je Stiv Kokburn, šef odjeljenja za ekonomsku i socijalnu pravdu u Amnestiju.

Inače, Fifa je prošle godine poručila Amnestiju da Vrhovni komitet katarske vlade svakodnevno vrši detaljnu analizu poštovanja prava radnika u toj zemlji.

Kada je riječ o “Gardijanu”, u njihovom istraživanju piše da je od 2011. do 2020 nedjeljno u prosjeku stradalo 12 radnika iz pomenutih azijskih zemalja. List se poziva na podatke iz službenih izvora, koji navode da je stradalo 5.927 osoba. Dodaju još i 824 žrtve na osnovu podataka pakistanske ambasade. Brojka preminulih nije konačna, jer nijesu uračunate žrtve iz Filipina, Kenije i još nekih zemalja, čiji radnici su angažovani u Kataru, kao ni osobe koje su preminule u posljednjih nekoliko mjeseci.

Katar je 2010. godine proglašen za domaćina narednog Mundijala. Od tada niz kontroverzi prati organizaciju turnira, koji je na programu od 21. novembra do 18. decembra sljedeće godine.

Bonus video: