PRIVREMENO ZBRINJAVANJE

EU: Izbjeglice neće trajno ostajati u Srbiji i Makedoniji

Zvaničnici u EK su posebno podvukli da će smještajni kapaciteti duž zapadnobalkanskog puta izbjeglica biti samo privremeni, na kraći rok
3 komentar(a)
izbjeglice, migranti, Foto: Shutterstock
izbjeglice, migranti, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 29.10.2015. 15:34h

Izbjeglice će kroz Srbiju i Makedoniju i dalje samo prolaziti i neće trajno ostajati u prihvatnim centrima za 50.000 lica koji će do kraja godine biti izgrađeni na Zapadnom Balkanu, saopštila je danas Evropska komisija (EK). U Briselu je takođe stavljeno do znanja da izbjeglice koje pokrenu postupak za azil neće biti prebacivane iz Srbije i Makedonije u zemlje Evropske unije. "Jedino će izbjeglice iz ratova i progona kojima na budućim 'vrućim ulaznim tačkama' u Grčkoj bude odobren postupak za azil, biti prebacivane u druge članice EU, a isti postupak važi i za 'vruće ulazne tačke' na spoljnoj granici EU u Italiji", rekla je portparolka u EK Nataša Berto. Berto je dodala da će danas popodne visoki zvaničnici zemalja na "zapadnobalkanskom putu izbjeglica" i funkcioneri EK video-konferencijom usaglasiti koliko su smještajnih kapaciteta u stanju da obezbijede te zemlje, na šta su se i obavezale na samitu EU-Zapadni Balkan, u prošlu nedjelju. Riječ je prije svega o Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Zvaničnici u Briselu su prenijeli "čvrsto uvjerenje" Evropske komisije da će ukupno 50.000 mjesta za privremeno zbrinjavanje izbjeglica moći da se obezbijedi, kako je i dogovoreno na nedjeljnom samitu EU-Zapadni Balkan. Nataša Berto je time odgovorila na pitanje novinara hoće li moći da se obezbijedi 50.000 mjesta za izbjeglice, imajući u vidu da je Makedonija saopštila da može da prihvati dvije hiljade, a Srbija tri hiljade izbjeglica.

Zvaničnici u EK su posebno podvukli da će smještajni kapaciteti duž zapadnobalkanskog puta izbjeglica biti samo privremeni, na kraći rok. Oni su time odgovorili na pitanje novinara kakve prirode će biti ti smještajni kapaciteti sa 50.000 mjesta i da li će iz njih izbjeglice biti premještane s ciljem da dobiju boravak u nekoj od članica EU, kao što se to planira u Grčkoj, ili će u skloništima od zime u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji ostajati samo koji dan više nego dosad. Na pitanje da li su na prošlonedjeljnom sastanku EU-Zapadni Balkan lideri zemalja na zapadnobalkanskom putu prihvatili taj broj od ukupno 50.000 izbjeglica, portparol EK Margaritis Šinas je uzvratio da su se te zemlje na to obavezale. To, po njegovim riječima, jasno stoji u završnom dokumentu samita EU-Zapadni Balkan. "Sad upravo radimo na tome da se to obećanje sprovede u djelo na terenu i s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice po šumama i drugde, nužno je hitno djelovati", dodao je Šinas. Nataša Berto je objasnila da su se vođe na nedjeljnom samitu "obavezali da do kraja godine smeštajne kapacitete samo u Grčkoj povećaju na 50.000". Ona je dodala da "to nisu prebivališta za trajni boravak lica, ali tu mogu zatražiti azil i, isto kao i u Italiji, biti prebačeni u druge članice EU". "Ali, ako zahtjevi za azil budu odbijeni, ta lica će potpasti pod postupak vraćanja u zemlje porijekla", stavila je do znanja predstavnica za štampu u EK.

Prema riječima portparolke Berto, smještajni kapaciteti biće namijenjeni i izbjeglicama iz ratova, poput Sirije, ali i za kraći privremeni boravak ekonomskih migranata koji nemaju pravo na azil u EU, što će se odmah utvrđivati popisom i provjerom identiteta na "vrućim ulaznim tačkama" na spoljnim granicama EU u Grčkoj, kao i Italiji.

Ona je podvukla da je 50.000 meta za izbjeglice namijenjeno "samo tome da se na kratki rok, dok prolaze zapadnobalkanskim putem, zbrinu od zime, kiše i teških higijenskih uslova".

"Nije cilj, niti je dogovoreno da iz Srbije, Makedonije, Hrvatske ili Slovenije ta lica bivaju prebacivana u druge članice EU gdje im može biti odobren azil, kao što je to predviđeno da se čini sa onima kojima na 'vrućim punktovima' ulaznih granica EU u Grčkoj i Italiji bude odobren postupak za azil", dodala je predstavnica za štampu u EK.

Unicef spreman da pomogne Srbiji u migrantskoj krizi

Regionalna direktorka Unicefa za Centralnu i Jugoistočnu Evropu i specijalna koordinatorka za izbjegličku krizu Mari-Pjer Puarje kazala je danas da je Unicef spreman da pruži podršku Srbiji kada je riječ o zbrinjavaju djece u migrantskoj krizi, saopštilo je danas Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Ona je, na sastanku sa ministrom Aleksandrom Vulinom, ocijenila da Srbija ulaže mnogo napora u zbrinjavanje izbjeglica i pohvalila to što pri registraciji prvenstvo imaju žene i djeca ili porodice sa djecom. "Bitno je da se djeca ne odvajaju od roditelja", istakla je Puarje, koja je ranije danas posjetila prihvatni centar u Preševu. Ministar Vulin je rekao da nijedno dijete u Srbiji neće biti bez hrane, garderobe, obuće, medicinske i druge stručne pomoći i dodao da će pedijatri biti prisutni u prihvatnim centrima, navodi se u saopštenju. Sastanku su prisustvovali i direktor kancelarije Unicefa u Srbiji Mišel Sen Lo.

Preporučujemo za Vas