Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u Jasenovcu da kao predsjednica i kao čovjek osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali.
"Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", upisala je Grabar-Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.
Hrvatska predsjednica koja je na 70. godišnjicu proboja iz Jasenovačkog logora 22. aprila 1945. nenajavljeno i bez pratnje medija došla da oda počast žrtvama ocijenila je da je Jasenovac "stratište opomena i našem vremenu da odlučno čuvamo tekovine slobode, demokratije, ljudskih prava i uvažavanja različitosti". Ona je navela da se "Hrvatska s pravom ponosi svojim dostignućima u zaštiti ljudskih i manjinskih prava" dodajući da je vaspitavanje i obrazovanje mladih posebno važno kako bi se to očuvalo. U knjigu utisaka Grabar-Kitarović upisala je i da se u trenutku kada se navršava 70 godina od proboja iz Jasenovačkog logora "poklanja svim žrtvama i iskazuje duboko poštovanje prema ljudima koji su tu mučeni i ubijani". "To su ljudi koji imaju svoja imena i prezimena, koji su imali svoje familije i domove, svoj identitet, svoje želje i nade, svoje snove, sve ono što svaku osobu čini neponovljivom", zapisala je hrvatska predsjednica. Koncentracioni logor Jasenovac formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH. U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški. Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece. Hrvatski predsjednici, kao i najviši zvaničnici do sada su uvijek dolazili u Jasenovac na centralnu komemoraciju koja se obično održava u prvu nedjelju posle 22. aprila, koji se obilježava kao dan proboja iz logora smrti.
Bonus video:
