"USKRAĆUJE IM ZAŠTITU, TJERA IH IZ ZEMLJE"

HRV: Srpska policija vrijeđa, zlostavlja i uzima pare tražiocima azila

"Vlasti Srbije trebalo bi da pruže zaštitu tražiocima azila i migrantima, uključujući i djecu koja bježe od rata i progona, a ne da dozvole da policija vrši nasilje nad njima", izjavila je agenciji Beta Emina Ćerimović, istražiteljka pri HRV
59 pregleda 2 komentar(a)
aZILANTI, Foto: Reuters
aZILANTI, Foto: Reuters
Ažurirano: 15.04.2015. 08:18h

Policija u Srbiji zlostavlja i vrijeđa migrante i tražioce azila, uskraćuje im obaveznu zaštitu i istjeruje ih iz zemlje, saopštila je danas organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch - HRV), pozivajući vlasti u Beogradu da sprovedu istragu i odgovorne privedu pravdi.

Aktivisti HRV-a razgovarali su s migrantima i tražiocima azila koji su opisali napade, prijetnje, vrijeđanje i iznudu, uskraćivanje obaveznih specijalnih mjera zaštite djece bez pratnje, te vraćanja po kratkom postupku u Makedoniju.

Neke porodice i djeca bez pratnje kažu da su bili odbijeni kada su pokušali da se registruju kao tražioci azila i da su spavali napolju, na ledenoj hladnoći, navodi se u saopštenju HRV-a.

"Vlasti Srbije trebalo bi da pruže zaštitu tražiocima azila i migrantima, uključujući i djecu koja bježe od rata i progona, a ne da dozvole da policija vrši nasilje nad njima", izjavila je agenciji Beta Emina Ćerimović, istražiteljka pri HRV.

Ćerimović je rekla da vlasti Srbije "odmah treba da stanu na kraj policijskom zastrašivanju i zlostavljanju, i da odgovorne privedu pravdi".

Od novembra 2014. do januara 2015. godine HRV je na više lokacija u Srbiji i Makedoniji razgovarao sa 81 tražiocem azila i migrantom, među kojima i sa 18 djece, od kojih je 17 bilo bez pratnje.

Najviše zlostavljanja migranata bilo je u Subotici, kao i na jugu i istoku Srbije, i u Beogradu.

Dvadeset migranata i tražilaca azila, među kojima i sedmoro djece uzrasta od 13 do 17 godina, većinom Sirijci i Avganistanci, opisali su kako su ih policijski službenici u Subotici i okolini zaustavljali na ulici ili ih nalazili u fabrici Ciglana - improvizovanom kampu za migrante.

Policajci su ih, po njihovim riječima, prisiljavali da im daju novac i mobilne telefone, vrijeđali ih i prijetili nasiljem i deportacijom.

Jedan tražilac azila iz Sirije izjavio je da su ga dva policajca zaustavila na ulici u Subotici i odvela u svoj automobil.

"Rekli su mi: 'Imaš dvije mogućnosti: ili da nam daš novac, ili da te vratimo u Makedoniju'", rekao je Sirijac koji je u automobilu ostavio 50 evra, a poslije toga mu je policija, kako kaže, još dva puta uzimala novac, ukupno više od 450 eura.

Petoro migranata, među kojima ima i djece, izjavilo je u razgovoru sa HRV da ih je policija tukla, šutirala i šamarala, a dvojica su rekli da ih je policija prskala u oči biber-sprejem.

Majka iz Avganistana koja je putovala s četvoro djece uzrasta šest, devet, 11 i 13 godina, rekla je da je policija dvije ili tri noći dolazila u fabriku kod Subotice dok su oni spavali, budila ih i prskala u oči biber-sprejem, a onda im oduzela novac.

HRV navodi da su jednom 16-godišnjem dječaku iz Avganistana, koji je putovao sam, dva policajca uzela 100 eura i dva mobilna telefona kada je pokušao da pređe u Mađarsku. šutirali su ga i vrijeđali, a zatim mu uzeli sav novac.

Odvezli su ga do policijske stanice, a zatim ga ostavili u šumi kod Subotice, odakle mu je trebalo dva dana da nađe put do Ciglane.

Šestoro migranata i tražilaca azila na jugu i istoku Srbije i u Beogradu izjavilo je da ih je policija fizički napala i vrijeđala dok su im uzimali otiske prstiju ili dok su se registrovali pri prijavi za azil.

Osmoro intervjuisanih, među kojima je i dvoje djece od po 16 godina, izjavilo je da ih je policija po kratkom postupku vraćala u Makedoniju mimo odgovarajuće procedura i bez utvrđivanja njihovih potreba za međunarodnom zaštitom i bez ikakve mogućnosti da ulože zahtjev za azil.

Oni su, kako tvrde, poslati natrag preko granice na mjestima koja ne predstavljaju službene granične prelaze. Nekima je tražen novac da ne bi bili vraćeni u Makedoniju.

"Bio sam na autobuskoj stanici i čekao autobus za Beograd, kada su mi prišla dva policajca. Oni su me uhapsili i odveli u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske prstiju. Ja sam zatražio azil. Oni su mi rekli da se vratim u Makedoniju. Istog dana su me stavili u automobil i odveli me nazad u Makedoniju. To nije bilo službeni granični prelaz. Samo su mi naredili da izađem iz automobila i da krenem u pravcu Makedonije", izjavio je za HRV mladić iz Alžira.

Policija u Beogradu, Bogovađi i Sjenici je, navodi HRV, odbila je da registruje 13 osoba, među kojima je bilo i dvoje djece bez pratnje, starosti 14 i 17 godina, čime im je uskraćen pristup sistemu azila, ali i pristup smještaju, hrani i zdravstvenoj njezi.

HRV je prilikom tri posjete Centru za azil u Bogovađi u novembru i decembru utvrdio da više 20 osoba živi napolju. Neki su rekli da je to zato što je policija odbila da registruje njihovu namjeru da zatraže azil, tako da su u centru odbili da ih prime, a drugi su izjavili da ih je policija registrovala, ali im je rečeno da moraju da se prijave u udaljene centre do kojih nisu mogli da dođu.

Policijski službenik u Centru za azil u Bogovađi nadležan za registraciju tražilaca azila izjavio je da on ima vremena da registruje samo 15 ljudi dnevno, a da ih ponekad ima i 50.

U procesu registracije u ovoj fazi policijski službenik treba da popuni jednostavni formular u kojem se nalaze samo najosnovniji podaci, i on ne treba da vrši kompletnu obradu niti da donosi rješenja po zahtevima. Za obavljanje tog procesa potrebno je samo nekoliko minuta, navodi HRV.

Službenik je izjavio da prioritet kod registracije imaju porodice sa djecom, trudnice i djeca bez pratnje. Međutim, ističe HRV, među osobama koja žive van centra bile su i dvije porodice sa malom djecom i šestoro djece bez pratnje, i svi oni osim jedne osobe izjavili su da im je uskraćena mogućnost da se registruju.

Jedan 16-godišnji dječak iz Avganistana izjavio je da ga je policajac registrovao, ali da ga je uputio da ode u jedan drugi centar, udaljen oko 112 kilometara.

Aktivisti HRV-a razgovarali su sa zvaničnicima iz Komesarijata za izbjeglice i migracije Vlade Srbije, sa ombudsmenom, predstavnicima nevladinih organizacija, agencije UN za izbjeglice UNHCR i Delegacije Evropske unije u Srbiji.

HRV navodi u saopštenju da iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nisu pristali na sastanak, niti su odgovorili na pismo od 20. januara u kojem se navode "zabrinutosti povodom pouzdanih navoda o vrijeđanju, zlostavljanju i nasilnom vraćanju u Makedoniju".

Organi vlasti Srbije, ukazao je HRV, "trebalo bi da odmah sprovedu istragu o zlostavljanju policije nad tražiocima azila i migrantima, i da počinioce privedu pravdi", saopštio je HRV.

"Vlasti bi trebalo da izdaju jasne smjernice policijskim službenicima o tome da prema tražiocima azila i migrantima treba da postupaju sa poštovanjem i na način dosledan sa obavezama po pitanju ljudskih prava, te da ih nikad ne bi trebali deportovati po kratkom postupku", izjavila je Ćerimović.

"Zvaničnici bi trebalo jasno staviti do znanja da će policija odgovarati za vrijeđanje, nasilje i vršenje iznuda", rekla je Ćerimović i dodala da ne postoji razlog koji bi mogao da opravda upotrebu prekomjerne sile od strane srpske policije nad ljudima koji bježe od rata i progona.

Takvi postupci policije, navodi HRV, krše međunarodno pravo, propise EU i Ustav Srbije, i nisu u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, čija je Srbija država-potpisnica, niti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Konvencijom o izbjeglicama.

"Ukoliko Srbija zaista ima aspiracije za pridruživanje EU, trebalo bi da spriječi svako policijsko zlostavljanje i da promptno sprovede istragu o navodima o vršenju nasilja", izjavila je Ćerimović.

Vraćanje osoba u Makedoniju po kratkom postupku, dodala je Ćerimović, krši propise EU koji zabranjuju protjerivanje i zahtijevaju da država za svako lice osigura da ima proceduralnu zaštitu prije samog vraćanja, kao i da se slijede određeni uslovi kada je u pitanju postupanje s migrantima, "a ne da se samo uhapse i odvedu na graničnu teritoriju i da im se naredi da idu u pravcu Makedonije".

"Ono što bi EU trebalo da uradi je da izvrši pritisak na vlasti u Srbiji da sprovedu istragu o zlostavljanju koje smo zabilježili na srpskim granicima i u policijskim stanicima, i urgira kod vlasti da se to zlostavljanje ne ponavlja", izjavila je Ćerimović agenciji Beta.

HRV navodi u saopštenju da je tokom prethodne dve godine drastično povećan broj ljudi koji preko Srbije pokušavaju da dođu do drugih evropskih zemalja.

Po službenim statističkim podacima, tokom 2013. se za traženje azila prijavilo 5.066 lica, a 2014. ih je bilo 16.490, među njima najviše Sirijaca.

Po podacima agencije za spoljnje granice EU Frontex, tokom 2013. godine je na granicama pet zemalja Zapadnog Balkana otkriveno više od 40.000 neregularnih prelazaka granica, od čega je polovina njih prelazila iz Srbije u Mađarsku. U januaru i februaru 2015, Frontex je zabeležio više 26.600 neregularnih prelazaka granica.

Mnogi migranti koji uđu u Srbiju ne traže azil, a većina onih koji otpočnu taj proces, otputuje prije konačne odluke.

Od 2012, kada je u Srbiji prvi put odobren izbjeglički status, do decembra 2014, neki oblik zašite dobilo je 16 osoba - šestoro je dobilo status izbjeglica, a 10 supsidijarnu zaštitu.

Oni koji ne zatraže azil, posebno su laka meta policijskog zlostavljanja, navodi HRV.

Preporučujemo za Vas