TRAŽE BOLJE USLOVE ŽIVOTA

Kosovo: Istorijski egzodus 100.000 ljudi

Prema podacima Udruženja "Majke Tereze", 18 odsto stanovništva živi u ekstremnom siromšatvu sa 0,90 centi na dan, dok 27 odsto njih živi u siromaštvu sa svega 1,40 eura na dan, a da je nezaposlenost iznad 60 odsto radno sposobnog stanovništva
0 komentar(a)
Kosovari, Mađarska, Foto: Reuters
Kosovari, Mađarska, Foto: Reuters
Ažurirano: 16.02.2019. 04:12h

Kosovo je za dva mjeseca napustilo između 50.000 i 120.000 Albanaca, a prištinski istoričari kažu da se to "ne pamti još od perioda Osmanlija".

Kako navode, u talasu onih koji su napustili Kosovo bilo je i najmanje 6.000 učenika osnovih škola.

Kosovski istoričari kažu da su ranije razlozi iseljavanja bili drugačiji, a da se sada Kosovo "nemilosrdno prazni, što ukupnu situaciju čini alarmantnom i sa nesagledivim posljedicama".

Istoričar profesor dr Hakif Bajrami strahuje da "iza ovakvog masovnog odlaska Albanaca stoji neki tajni dogovor svjetskih moćnika". 

Bajrami je gostujući na Javnom servisu RTK pozvao nadležne da nađu snage i zaustave ovaj egzodus. 

Profesor demografije Rifat Blaku kaže da je ovo egzodus sa strašnim posljedicama. "Ovo je tektonski poremećaj za Albance na Kosovu", rekao je on za prištinske medije. 

Zvaničnici kosovske tajne sužbe su u parlamentu iznijeli podatak da je u posljednje vrijeme Kosovo napustilo više od 50.000 Albanaca. 

Prištinski mediji primjećuju da je veoma čudno i neprihvatljivo da niko od lidera političkih stranaka, izuzev lidera ABK Ramuša Haradinaja, koji je nedavno zaplakao na autobuskoj stanici kada je vidio masu svojih sunarodnika kako bježe sa Kosova, nije pokušao da to zaustavi i tim ljudima da bar malo nade. 

Mediji takav pristup političara smatraju njihovim strahom da se suočavaju sa masom koja napušta Kosovo. 

Neki, pak, pišu da je od avgusta prošle godine do danas sa Kosova izbjeglo više od 100.000 ljudi, ali da zvaničnici kriju taj podatak, dok drugi tvrde da je taj broj znatno viši i da prelazi šest odsto ukupnog broja stanovništva Kosova koji se procjenjuje na nešto ispod dva miliona. 

Među onima koji odlaze sa Kosova najviše je Albanaca, ali i Roma, Aškalija i Egipćana. 

Poslanici ovih zajednica u kosovskoj skupštini tvrde da njihovi sunarodnici bježe zbog veoma teških životnih uslova, te od kosovske vlade zahtjevaju da hitno preduzme mjere radi sprečavanja tog egzodusa. 

Eksperti takođe smatraju da je ovako masovni odlazak Albanaca višegodišnja posljedica nezaposlenosti, lošeg procesa privatizacije koji nije donio nova radna mjesta, ali takođe smatraju da je ovakav masovni odlazak i demonstracija protiv vladnih ekonomskih politika. 

Analitičar Dukađin Gorani kaže da je ovakav masovni odlazak na neki način "demonstracija protiv vladinih ekonomskih politika". On kaže da su ljudi veoma nezadovoljni i da se moglo očekivati da će ljudi koji nemaju nadu za bolji život odlaziti. 

Njegov kolega Fatmir Šeholi smatra da dosadašnje vlade Kosova nikada nijesu ozbiljno shvatile međunarodne izvještaje o progresu Kosova koji su u kontinuitetu govorili o lošem ekonomskom stanju na tom području. 

Pozivajući se na podatke Udruženja "Majke Tereze" koja djeluje na Kosovu, Šeholi kaže da 18 odsto stanovništva živi u ekstremnom siromšatvu sa 0,90 centi na dan, dok 27 odsto njih živi u siromaštvu sa svega 1,40 eura na dan, a da je nezaposlenost iznad 60 odsto radno sposobnog stanovništva. 

Najveći neprijatelj Kosova je, kaže Šeholi, korupcija, organizovani kriminal i klijentelistički pristup zapošljavanja u kosovskim institucijama. 

"Ljudi su očekivali promjene nakon izbora od juna prošle godine i uvidjevši da ih neće biti nade su nestale, a oni su svoje sudbine i sudbinu svojih porodica stavili na kocku upućujući se u zemlje EU", naveo je. 

Vlada Kosova pokušava da konkretnim mjerama spriječi masovno iseljavanje kosovskih stanovnika koji već nekoliko nedjelja bježe preko Srbije i Mađarske, a od prije tri dana i preko Albanije. 

Ministar za rad i portparol kosovske vlade Arban Abrasi tvrdi da vlada radi na mjerama koje bi spriječile ilegalnu migraciju, ali da u to pitanje treba da se uključi i opozicija. 

"Shvatljivo je da je borba protiv ilegalne migracije prije svega odgovornost vlade Kosova i relevantnih institucija ali u tome treba da se uključe i drugi sa ciljem doprinosa kao što je opozicija", rekao je Abrasi. 

Uprkos tome, međuitm, masovni odlasci Albanaca se nastavljaju, a prištinski mediji procjenjuju da dnevno sa prištinske autobuske stanice odlazi 500 do 600 ljudi. 

Prema podacima MUP-a, otišlo je najviše stanovnika opština Podujevo, Uroševac i Gnjilane. Smatra se da je ove opštine napustilo više od 30.000 Albanaca.

Tači krivi Brisel za odlazak Albanaca

Zamjenik kosovskog premijera Hašim Tači izjavio je da je nelegalna migracija stanovnika Kosova ka zemljama EU zabrinjavajuća pojava ocijenivši da je razlog za to odlaganje odluke Brisela o liberalizaciji viznog režima. 

Odlaganje odluke o liberalizaciji viznog režima je povećalo zabrinutost građana rekao je Tači dodajući da je uvjeren da će ta odluka biti donijeta do kraja godine. 

On smatra da stanovnici Kosova treba da se osjećaju Evropljanima i da je sloboda kretanja njihovo neotuđivo pravo. 

"Mi smo naše zadatke izvršili, sada je na Briselu da donese odluku."