Postoji li zavjera protiv Putina i kakvu ulogu igra Šojgu: Strah od pokušaja atentata i državnog udara?

Jedna evropska obavještajna agencija izvještava o navodnoj zavjeri dijela ruske elite protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina. Koliko je istine u tome i kakvu ulogu igra Sergej Šojgu, dugogodišnji Putinov čovjek od povjerenja?

Kremlj je drastično pooštrio mjere bezbjednosti oko predsjednika Vladimira Putina. Navodno je taj potez podstaknut sve većim strahom od pokušaja atentata i državnog udara. Te informacije potiču iz izvještaja jedne evropske obavještajne agencije, koji je citirao ruski istraživački medij "Važne priče" (Ва́жные исто́рии), a prenijeli američki Si-En-En i Fajnenšel tajms.

Navodne zavjere s ciljem državnog udara u Rusiji podijelile su posmatrače u dva tabora. Jedna strana smatra da je takav scenario vjerovatan, kao i da postoji direktna prijetnja Putinu. Kao dokaz za to oni ukazuju na uspješne operacije koje su sprovele ukrajinske obavještajne agencije unutar i van Rusije. Suprotna strana smatra, pak, tako nešto malo vjerovatnim, a informacije koje su se pojavile vidi kao dio kampanje osmišljene da destabilizuje rusku elitu.

Većina stručnjaka se, međutim, slaže da je Putin zabrinut za svoju ličnu bezbjednost. Takođe se slažu da su tenzije unutar ruske elite u porastu – između ostalog zbog ekonomskih teškoća, kao i pritiska koji službe bezbjednosti vrše na tehnokrate.

Šojgu označen kao "destabilizujući faktor"

Obavještajni izvještaj klasifikuje Sergeja Šojgua – bivšeg ruskog ministra za vanredne situacije i ministra odbrane, a trenutno sekretara ruskog Savjeta bezbjednosti – kao "potencijalni destabilizujući faktor". Iako je navodno izgubio svoj pređašnji uticaj, taj bivši ministar i dalje bi mogao da predstavlja potencijalni rizik za Putinovu strukturu moći, kaže Roman Anin, osnivača "Važnih priča", nezavisnog ruskog istraživačkog medija sa sjedištem u Rigi.

Anin sugeriše da su u Rusiji "porasle tenzije između službi bezbjednosti" i da su se "borbe između klanova" pojačale, a da je Putinova uloga kao posrednika među elitama smanjena.

"Šojgu je godinama bio vođa izuzetno uticajnog klana. Kao ministar odbrane i šef Ministarstva za vanredne situacije, uspio je da dovede veliki broj ljudi pod svoju komandu i integriše ih u koruptivne mreže. To je, u suštini, nešto slično mafijaškoj omerti", kaže Anin u intervjuu za Dojče vele (DW).

Sergej Šojgu i Vladimir Putin dugogodišnji su prijatelji. Zajedno su provodili odmore, a na fotografijama koje je objavljivao Kremlj vide se kako beru pečurke ili kako zajedno pecaju u tajgi. Šojgu je pod Putinom dvanaest godina vodio Ministarstvo za vanredne situacije. Putin ga je 2012. godine imenovao za ministra odbrane, a 2024. je smijenjen i zamijenjen Andrejem Belousovim. Prema riječima posmatrača, Šojgu je pao u nemilost, između ostalog i zbog neuspjeha na frontu u Ukrajini.

S obzirom na krivični progon njegovih bivših zamjenika, Šojgu ima razloga da se plaši da bi ista sudbina mogla i njega da zadesi, kaže Anin. Najnovije u toj seriji hapšenja bilo je lišavanje slobode Ruslana Calikova u martu ove godine. Taj bivši zamjenik ministra odbrane optužen je za osnivanje kriminalne organizacije. Njeni članovi navodno su između 2017. i 2024. pronevjerili javna sredstva i bavili se podmićivanjem. Timur Ivanov, koji je uhapšen 2024, osuđen je na 13 godina zatvora u sličnom slučaju. Pavel Popov dobio je kaznu od 19 godina. Krivični postupak protiv Dmitrija Bulgakova, koji je takođe bio zamjenik ministra odbrane, još uvijek je u toku.

Putin se plaši za sopstvenu bezbjednost

Prema izvještajima evropske obavještajne agencije na koju se poziva portal "Velike priče", Putin se plaši potencijalnog atentata od strane pripadnika ruske političke elite – i to takvog u kojem bi mogli da budu upotrijebljeni dronovi. U aprilu je anonimni ruski kanal na Telegramu "VCHK-OGPU" izvijestio da Kremlj strahuje od prijetnji povezanih sa dešavanjima na unutrašnjem planu. Govorilo se, između ostalog, o potencijalnim napadima dronovima koji su organizovani direktno u Moskvi, a ne kontrolisani izvan Rusije. Tradicionalna vojna parada na Crvenom trgu, kojom se obilježava Dan pobjede – obilježavanje kraja Drugog svjetskog rata – navodno je bila na ivici da bude gotovo potpuno otkazana. Pošto su obavještajne agencije smatrale da je izuzetno opasno održavati takav događaj ove godine, Putin je navodno bio veoma blizu toga da potpuno otkaže paradu.

U međuvremenu se bezbjednosne mjere u prikestonici pojačavaju. U nekoliko okruga, komunikacione veze su prekinute, mobilni sistemi za elektronsko ratovanje raspoređeni su u centru grada, a bezbjednosni protokoli unutar Kremlja pooštreni. Pošto je Putin iskreno zabrinut za svoju bezbjednost, Kremlj se na kraju odlučio za paradu u manjem obimu, napisala je politikološkinja Jekaterina Šulman na svom Telegram-kanalu. Ona takođe ističe da je Putin smanjio učestalost svojih javnih pojavljivanja: "Kada je bezbjednost glavni prioritet, onda je najbezbjedniji način da se jednostavno nigdje uopšte ne pojavljuje."

Prema riječima političkog analitičara Abasa Galjamova, uspješna ubistva ruskih generala – koja se pripisuju ukrajinskim obavještajnim službama – takođe predstavljaju razlog za zabrinutost Putina. "U skladu s tim, bezbjednost je za Putina važnija od njegovog javnog imidža."

Da li bi Šojgu mogao da predvodi puč?

Galjamov u razgovoru za DW tvrdi da se unutrašnji sukobi unutar ruskih bezbjednosnih agencija i elita intenziviraju, i da pritom određene frakcije djeluju sa sve većom nezavisnošću – zaobilazeći tradicionalnu ulogu Kremlja kao posrednika. Međutim, prema njegovom mišljenju, elite i dalje izbjegavaju otvorenu konfrontaciju, već biraju da sačekaju i vide kako će se stvari razvijati, kako bi mogle tome da se prilagode. Galjamov, međutim, ostaje skeptičan u pogledu Šojguove uloge. On bivšeg ministra vidi kao oslabljenu figuru kojoj nedostaju potrebni resursi i podrška.

Jekaterina Šulman napominje da izvještaji koje su objavili Fajnenšel tajms i Si-En-En ne govore o "zavjeri koju predvodi Šojgu".

Britanski politikolog i stručnjak za Rusiju Mark Galeoti odbacuje izvještaje o navodnoj zavjeri protiv Putina kao "namjerne dezinformacije". On tvrdi da oni ne odražavaju stvarnu prijetnju. U komentaru za britanski nedjeljnik Spektejtor, on ukazuje na "iznenadni talas izvještaja" koji "sumnjivo podsjeća na psihološku operaciju". Cilj toga je, kako sugeriše, da "podstakne paranoju među ruskom elitom", a ne da pruži "ozbiljnu procjenu" situacije. Prema Galeotiju, Sergeju Šojguu nedostaje autoritet i rukovodeći ljudi u njega nemaju povjerenje potrebno za izvršenje državnog udara.

Zašto elita neće svrgnuti Putina?

Vladajuće elite nisu monolitna grupa sa zajedničkim interesima, naglašava politička analitičarka i bivša službenica ruske Centralne banke Aleksandra Prokopenko na Jutjub kanalu Karnegi politika. To je, tvrdi ona, razlog zašto do sada nije bilo nekih značajnih pokušaja državnog udara. Izuzetak je, napominje, bio ustanak u junu 2023. koji je predvodio Jevgenij Prigožin, osnivač plaćeničke grupe Vagner.

Prokopenko Putinov sistem moći opisuje kao niz piramida, izgrađenih oko pojedinačnih pokrovitelja i povezanih sa raspodelom resursa i pristupom procesima donošenja odluka. U tom modelu, učesnicima nedostaje zajednički koordinacioni centar i zbog toga nema ni preduslova za nekakavu kolektivnu akciju. Sve dok predstavnici tog sistema od Putina više dobijaju nego što bi mogli bez njega, dotle nema podsticaja za otvoreni sukob, kaže Prokopenko.

Ona ipak ne isključuje mogućnost da se situacija promijeni, ako resursi unutar sistema počnu da se smanjuju. Zbog rata i sankcija, taj "kolač" je već smanjen i sada se raspoređuje u korist vojske i s njom povezanih industrija. To intenzivira konkurenciju među uticajnim grupama i potkopava stabilnost postojeće koalicije. Istovremeno, primjećuje Prokopenko, različite frakcije unutar sistema pokušavaju da Putinovu pažnju usmere ka svojim specifičnim interesima.

Prokopenko ovo karakteriše ne kao borbu za promjenu političkog pravca, već kao borbu za pristup resursima i za poziciju u samom centru procesa donošenja odluka. Prema njenom mišljenju, dvosmislenost pravila sistema ide Putinu u korist. To dijeli elite, primorava ih da pokazuju svoju lojalnost i služi kao podsjetnik da imovinska prava u Rusiji ne zavise od vladavine prava, već od političke volje Kremlja.