Puno turista u Sarajevu, Izetbegović: Trebalo danas svi da budemo zajedno

Bečka filharmonija je večeras u enterijeru obnovljene Vijećnice održala koncert kojim je obilježena 100. godišnjica atentata
161 pregleda 26 komentar(a)
Ažurirano: 28.06.2014. 20:27h

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je svi trebalo da danas dođu u Sarajevo na obilježavanje Sarajevskog atentata i 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, ne da bi se preispitivala istorija, već da bi na današnji dan bila poslata poruka mira.

"Trebalo je da danas budemo svi zajedno u Sarajevu, a ne da obnavljamo prepirke i svađe ko je za šta kriv. Gavrilo Princip je ono za šta ga ljudi smatraju, za neke heroj, za neke atentator, neka istoričari kažu svoje. Ne želim danas o tome raspravljati", rekao je Izetbegović novinarima pošto je potpisao peticiju "Milion potpisa za ulazak BiH u EU", pokrenutu danas u Sarajevu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je da "želi da uradi mnogo važniju stvar danas, da želi da upozori ljude na zlo koje traje stotinu godina i koje je odnijelo desetine miliona života, napravilo destrukciju i pitanje je da li je bilo pobjednika u tim ratovima".

"Danas je dan da podvučemo liniju, kažemo da je dosta i napravimo budućnost za našu djecu i unuke, koja neće ličiti na prošlost nas i naših đedova", poručio je Izetbegović.

Dva entiteta u BiH, RS i Federacija BiH, odvojeno obilježavaju godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, a postoje i velike razlike u tumačenju Sarajevskog atentata.

U Andrićgradu kod Višegrada u Republici Srpskoj danas će biti održane brojne manifestacije u čast obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata, kojima će, kako je najavljeno, prisustvovati najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije. Zvaničnici Srbije neće prisustvovati manifestacijama u Sarajevu.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu danas je pokrenuta peticija "Milion potpisa za ulazak BiH u Evropsku uniju", na inicijativu francuskog pisca i filozofa Bernara Anri-Levija.

Peticija ima za cilj da svi Evropljani pomognu ulazak BiH u EU, a ujedno je i poziv prijateljima BiH da dignu, kako je navedeno, svoj glas protiv nepravednog sporazuma iz Dejtona, u kojem je i Evropa učestvovala, a koji osiromašuje BiH i drži je van evropskog prostora.

Istakavši kako po treći put pokreće jedan ovakav apel za BiH, Levi je kazao kako je današnji apel možda i najvažniji.

"BiH - to je Evropa. Po svim vrlinama i vrednostima koje je jasno ispoljavala tokom vjekova, sa svojom multigrađanskom opredijeljenošću na kojoj se zasniva njeno postojanje i zahvaljujući i žestini svoga otpora tokom ratnih godina, ona punopravno pripada Evropi", istakao je Levi.

On je dodao da njegov apel govori da BiH ponovo treba vratiti Evropi, jer je to moralni dug starih Evropljana.

Režiser i oskarovac Danis Tanović kazao je kako želi da vjeruje da je danas istorijski dan za BiH, ne zbog obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, već što je došlo vrijeme da se budućnost BiH otrgne iz ruku dosadnih birokrata i političara bez ideja.

"BiH je Evropa i vrijeme je da ljudi koji su nam navukli prije 20 godina

ludačku košulju zvanu Dejton, shvate da je nemoguće da čovjek koji je zavezan u ludačku košulju potpiše pristupnicu", poručio je Tanović.

Bečka filharmonija nastupila u Vijećnici

Bečka filharmonija je večeras u enterijeru obnovljene sarajevske Vijećnice održala koncert kojim je obilježena 100. godišnjica atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda.

Bečka filharmonija sa 105 članova nastupila je pod dirigentskom palicom Franca Velsersta, zajedno s horom opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

Pozdravljajući brojne goste, direktor Bečke filharmonije Klemens Helsberg je kazao da se ova filharmonija u Vijećnici nije okupila samo zbog koncerta nego i zato što je Vijećnica simbol Sarajeva, a Sarajevo je, prema njegovim riječima, simbol Evrope, "mjesto gdje se oduvijek spajao Istok i Zapad".

Kako je rekao, članovi Bečke filharmonije žele da pošalju "poruku nade i strastvene odbrane mira i pomirenja za sadašnjost, prošlost i budućnost".

Na repertoaru su bila djela slavnih austrijskih, njemačkih i francuskih kompozitora Jozefa Hajdna, Franca Šuberta, Albana Berga, Johanesa Bramsa i Morisa Ravela.

Najpoznatiji filharmonijski orkestar svijeta pred sarajevskom publikom je izveo i Himnu Evrope - muziku iz posljednjeg stava Devete simfonije Ludviga van Betovena, kao "Palme mira" - valcer Jozefa Štrausa.

Koncertu Bečke filharmonije u Vijećnici prisustvovali su predstavnici političkog, vjerskog, društvenog i kulturnog života BiH, diplomatskog kora, kao i međunarodne zajednice.

Pored ostalih, koncertu su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Makedonije Đorđo Ivanov i drugi evropski zvaničnici.

Turisti i građani prate obilježavanje godišnjice

Veliki broj turista i građana prate danas u Sarajevu programe obilježavanja 100. godišnjice od atentata na Franca Ferdinanda.

Na ulicama u užem centru grada mogu se čuti brojni strani jezici.

Ispred sarajevske katedrale postavljena je izložba Atentat u Sarajevu Arhiva Federacije BiH. Veliki broj ljudi posmatra fotografije iz ove postavke koje bez političkih konotacija prikazuju posljednje putovanje Franca Ferdinanda do Sarajeva.

Veliku pažnju izazvala je postavka ispred Muzeja Sarajeva koji se do 1992. godine zvao Muzej mlade Bosne - tamo je postavljena replika automobila u kojem se vozio Ferdinand sa suprugom Sofijom.

Građani i turisti se slikaju sa mladićem koji je obučen u uniformu Franca Ferdinanda.

Odmah pored replike automobila postavljene su fotografije Ferdinanda i Sofije. Ispod njih su vijenci koje su strane organizacije položile danas.

Uz sve to stoji i ploča sa natpisom da je sa tog mjesta Gavrilo Princip pucao na austrijskog prestolonasljednika.

Ispod te ploče su neki građani palili svjeće.

Pored muzeja Sarajeva vrše se posljednje pripreme za umjetnički performans režisera Harisa Pašovića na Latinskoj ćupriji u kojem će večeras učestvovati 280 umjetnika iz devet zemalja.

Latinska ćuprija se do 1992. godine zvala Principov most.

Galerija

Bonus video: