Hrvatski pravni zastupnici tvrdili su danas pred međunarodnim sudom pravde u Hagu da je Srbija imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim djelovima Hrvatske i da nije učinila ništa da spriječi i kazni počinitelje genocida.
U nastavku rasprave po međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid na hrvatskoj teritoriji od 1991. do 1995. godine, hrvatski zastupnici tvrdili su i da je JNA znala za djelovanje paravojnih formacija, uključujući Arkanove "Tigrove".
Kako je prenijela Hina, član hrvatskog tima Filip Sends ocijenio je da je "Srbija kriva jer nije spriječila genocid i kaznila počinioce", a JNA je "znala za genocidnu namjeru paravojnih grupa".
"Dokazi su kristalno čisti", vjeruje Sends.
Član hrvatskog tima Filip Sends ocijenio je da je "Srbija kriva jer nije spriječila genocid i kaznila počinioce", a JNA je "znala za genocidnu namjeru paravojnih grupa"
"Vojni kapaciteti JNA bili su takvi da je mogla kontrolisati paravojne jedinice i trebala je biti svjesna opasnosti da će se genocid nad Hrvatima dogoditi", rekao je.
Kao dokaz, navodi Hina, priložio je obavještajni dokument JNA po kojem je, smatra, jasno da su oficiri bivše vojske znali za to da se Arkanovi "Tigrovi" oko Vukovara bave kriminalom i čine masovne zločine.
Govoreći o namjeri kao konstitutivnom elementu genocida, Sends je tvrdio da je za kvalifikaciju tog najtežeg zločina po međunarodnom pravu dovoljno dokazati namjeru uništenja dijela, a ne nužno cijele nacionalne, etničke ili vjerske zajednice.
"Bilo koje sistematsko uništenje dijela grupe čini genocid, čak i ako je broj ubijenih mali", rekao je profesor iz Londona.
Podsjećajući na presudu u slučaju "BiH protiv Srbije" iz 2007, Sends je istakao da je genocid u Srebrenici utvrđen jer je dokazana namjera uništenja muslimana na tom ograničenom području, iako prema presudi nije počinjen genocid u cijeloj BiH, prenijela je Hina.
"Bilo koje sistematsko uništenje dijela grupe čini genocid, čak i ako je broj ubijenih mali", rekao je profesor iz Londona
Hrvatska je predložila ukupno 12 svjedoka, ali će samo šest biti ispitano pred sudom dok će izjave ostalih biti priložene u pisanom formatu. Među svjedocima hrvatskog pravnog tima su predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja će, prema riječima šefa hrvatskog pravnog tima Vesne Crnić Grotić, biti ispitina o istorijskom kontekstu konflikta u Hrvatskoj početkom devedesetih.
Takođe, izjavu će dati stručni svedok Ivan Grujić koji je od rata zadužen za iskopavanje masovnih grobnica u Hrvatskoj i identifikovanje žrtava. Svjedok Marija Katić pričaće o ubistvima u selu Bogdanovci blizu Vukovara, Frano Kožul o zločinima u Vukovaru, rekla je Crnić Grotić.
Svjedoci Srbije još nisu poznati.
Tokom jučerašnjeg zasijedanja, predstavnici hrvatskog pravnog tima predstavili su svoje najvažnije argumente u prilog tvrdnji za je Srbija izvršila genocid, dok su prestavnici pravnog tima Srbije te tvrdnje odbacili su kao ironične, jer je srpski narod taj koji je tokom akcije Oluja pretrpio genocid u Hrvatskoj.
Srbija će, prema planu zasijedanja suda, svoje argumente iz svoje kontratužbe predstaviti 10. marta, a potom pozvati i svoje svjedoke.
Druga runda razmjene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila.
Hrvatska je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te republike od 1991. do 1995. godine.
Deset godina kasnije, Srbija je odgovorila kontratužbom zbog kršenja iste konvencije. Brojnim pisanim podnescima ukazala je na genocid nad srpskim življem u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na istorijiski kontekst od počev od masovnih logora iz Drugog svjetskog rata.
Miljenić: Cilj je da pokažemo šta se stvarno dogodilo
"Naš osnovni cilj je da prikažemo šta se stvarno dogodilo, ništa više i ništa manje. Sudu želimo da prikažemo određenu argumentaciju i da mu prepustimo odluku da li je to bio genocid koji je počinila Srbija ili ne"
"Naš osnovni cilj je da prikažemo šta se stvarno dogodilo, ništa više i ništa manje. Sudu želimo da prikažemo određenu argumentaciju i da mu prepustimo odluku da li je to bio genocid koji je počinila Srbija ili ne", rekao je novinarima Miljenić.
Hrvatska se, prema njegovim rečima, drži konkretnog vremenskog razdoblja u kojem su se dogodili zločini kakvi se ne pamte u Evropi od Drugog svjetskog rata, prenijela je Hina.
Galerija
Bonus video:
