jezička zbrka

"Na Balkanu niko više ne želi da govori srpsko-hrvatski"

Nakon nezavisnosti Crne Gore, u novom ustavu 2007. je zapisan 'crnogorski' kao službeni jezik, iako se dvije-trećine stanovništva izjasnilo da govori srpski
77 pregleda 17 komentar(a)
srpsko-hrvatski rječnik, Foto: Kupindo.com
srpsko-hrvatski rječnik, Foto: Kupindo.com
Ažurirano: 19.02.2019. 18:43h

"Na Balkanu niko više ne želi da govori srpsko-hrvatski", piše u izdanju od srijede (8. januar) Zidojče Cajtung u članku pod naslovom "Izumirući jezik", prenosi B92.

"Fanovi Balkana, koji svježu ribu u Hrvatskoj isto toliko cijene kao i svinjsko pečenje u Srbiji, koji skoknu na izlet u Sarajevo i odmor zaokruže boravkom u Crnoj Gori, mogli bi da pomisle da se u tim zemljama još uvijek govori istim jezikom: srpskohrvatskim.

Ta misao i nije toliko pogrešna - na prvi pogled. Još uvijek Bošnjaci bez problema razgovaraju sa Hrvatima ili Srbima, mogu da čitaju knjige njihovih susjeda i razumiju njihove pjesme. Za Srbe je reka, a za Hrvate je rijeka. Ali, na drugi pogled na Balkanu bijesni jedna žestoka borba za jezik. Tako se hrvatski veterani protive da se u Vukovaru ispišu službene ploče i na ćirilici - abecedi (azbuci) koju koriste Srbi, a koji ipak čine jednu trećinu stanovnika u tom gradu."

Jezička zbrka zemalja bivše Jugoslavije

Jesu li Srbi i Hrvati jezično išli u jednom smjeru ili su se borili jedni protiv drugih, tokom istorije je zavisilo od toga žele li u određenom trenutku da naglase ono zajedničko ili ono što ih razdvaja, navodi dalje list.

"Jedna ili možda dvije hiljede riječi razdvaja Srbe i Hrvate u međuvremenu, prije svega na pravnom i upravnom području. Ko je mislio da će put u Evropsku uniju ublažiti razlike, taj se grdno varao. U susjedstvu, u Republici Srpskoj, muslimanski roditelji traže da se nastava za njihovu djecu ne odvija na srpskom, već na bosanskom. To u suštini nije poseban jezik, ali se radi o različitim verzijama jezika u književnosti, istoriji i geografiji, religiji i sociologiji.

Crnogorci su tu malo dalje, ali samo na papiru. Nakon nezavisnosti te male zemlje, u novom ustavu 2007. je zapisan 'crnogorski' kao službeni jezik, iako se dvije-trećine stanovništva izjasnilo da govori srpski. Crnogorski kao obavezan predmet u školi je naljutio brojne građane, kao i nova, crnogorska gramatika. Učenici u Crnoj Gori treba da pohađaju nastavu na 'crnogorsko-srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku' - ali u ljeto 2013. je crnogorski Ustavni sud to ocijenio kao nelegitimno. Kako će situacija dalje teći, još je nejasno: jezična zbrka na svim područjima."

Kriza u FBiH - zemlji ponovno prijeti blokada

Austrijski Standard se u svom online članku osvrće na aktuelnu političku krizu u Federaciji BiH, napominjući da je ona nastala nakon smjene federalnog ministra finansija Ante Krajine.

"Der Standard" napominje da se u krizu uključio i Ured Visokog predstavnika, Valentina Incka, poručujući da je odluka predsjednika Federacije BiH, Živka Budimira, da smjeni Krajinu, "pravno pod znakom pitanja".

"U Bosni i Hercegovini predstoje opšti izbori ove jeseni. Strahovanja da bi kroz predstojeću izbornu kampanju cijela zemlja ponovo mogla da bude blokirana, nijesu neosnovana. Nakon posljednjih izbora je toj balkanskoj zemlji bilo potrebno čitavih 17 mjeseci da dobije vladu na nivou države. A problema je bilo i u Federaciji BiH", napominje Der Standard.

Preporučujemo za Vas