Hrvatska danas obilježava Dan nezavisnosti, 22 godine kada je hrvatski Sabor odlučio da prekine državno-pravni odnos sa nekadašnjom Jugoslavijom.
Zagrebački “Večernji list” podsjeća da su dvojica aktuelnih političara i tada bili politički angažovani - predsjednik Sabora Josip Leko bio je poslovni direktor SDP-a i vidio je svoju političku budućnost u toj stranci, a današnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko već je, kao član te stranke, participirao u vlasti.
Aktuelni predsjednik Hrvatske Ivo Josipović bio je univerzitetski profesor, a u univerzitetskim vodama je, kako se navodi, bila i potredsjednica vlade i predsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesna Pusić, prenosi Tanjug.
Najmlađi od njih, premijer Zoran Milanović imao je tada 25 godina i sa još svježom diplomom Pravnog fakulteta odrađivao pripravnički staž, piše list i dodaje da je Milanović u državnu službu i diplomatiju ušao 1993. godine kada se zaposlio u Ministarstvu spoljnih poslova, a u politiku 1999. godine kada je ušao u SDP.
Josipović je, podsjeća se, kao univerzitetski profešor razvijao i svoju drugu - muzičku i kompozitorsku profesiju i, kako je više puta sam rekao, nije ni razmišlajo o političkom angažmanu.
Prisjećajući se tog dana aktuelni predsjednik je ispričao da je sa drugim građanima pratio vijesti i očekivao “dan pune pravne samostalnosti”, a posebno je pratio reakcije na osamostaljivanje Hrvatske jer je bilo važno da druge zemlje priznaju Hrvatsku.
U vrijeme izglasavanja hrvatske nezavisnošti aktuelni predsjednik Sabora Josip Leko je imao 42 godine i bio je angažovan u civilnoj zaštiti.
Upitan kako je tada bilo biti SDP-ovac, Leko kaže da je uvijek bilo odgovorno biti političar, a tada daleko više nego danas kada je Hrvatska stabilna demokratska zemlja.
Bombardovana kuća u Vukovaru nakon agresije 1991. godine (Foto: Shutterstock)
Sadašnji lider najuticajnije opzicione Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko bio je tada šef kabineta predsjednika ratne vlade Franje Gregurića i učestvovao je u pripremama sjednice Sabora koja je bila održana 8. oktobra.
“Tada nijesam imao baš nikakvih političkih ambicija, niti sam na taj način razmišljao. Jedina ideja i misao vodilja bila je da Hrvatska bude slobodna, a ambicija je bila preživjeti”, rekao je Karamarko, piše "Večernji.
Pusićeva je u vrijeme osamostaljivanja Hrvatske imala iza sebe razvijenu univerzitatsku karijeru u SAD-u. U vrijeme osamostaljenja Hrvatske, kako proizlazi iz njene zvanične biografije, bila je aktivna u nevladinu sektoru."
Galerija
Bonus video:
