Djeca koja prose u Bosni i Hercegovini (BiH) se iznajmljuju za po 20 KM po danu, izjavio je Boris Makarić, koordinator prihvatne stanice za djecu sa ulice pri Udruženju građana "Nova generacija" iz Banjaluke.
Makarić je rekao da su prosjačenja uvijek organizovana i da se djeca nakon kratkog vremena šalju u druge gradove kako bi im se teže ušlo u trag.
Prosjačenje na javnom mjestu u BiH je regulisano Zakonom o javnom redu i miru, prema kojem se tretira kao prekršaj, a ne kao krivično djelo. Za osobu ili dijete koje prosi propisane su novčane kazne u iznosu od 200 do 800 KM. Kazna u visini od 400 do 1.200 KM predviđena je za roditelja ili onoga ko prisiljava maloljetnu, invalida ili duševno bolesnu osobu na prosjačenje.
"To su velike zakonske manjkavosti, jer mi imamo primjer majke čije dijete prosi i ona ima već 20.000 KM novčanih kazni koje nema i neće nikada platiti, niti je za nju predviđena zatvorska kazna ili nešto slično tome", rekao je za Dnevni avaz Makarić.
U prihvatnoj stanici za djecu sa ulice koju vodi Boris Makarić trenutno je smješteno 24 djece koja su na reakciju građana i mobilnih timova centra za socijalni rad i centra javne bezbjednosti, sklonjena sa centralnih banjalučkih ulica na kojima su danonoćno prosila. U zakonodavstvu BiH i entitetima u toj zemlji (Republika Srpska i Federacija BiH) djeca koja prose ne uživaju posebnu zaštitu.
U BiH djeluje pet dnevnih centara koji se brinu o djeci s ulice, kojih se procenjuje da ima najmanje oko 5.000. Riječ je o dobrovoljnim centrima koji uključuju edukativne i kreativne sadržaje. Novac koje dobije na ulici, dijete nikada ne smije da potroši. Prema ranijim analizama i procjenama, jedno dijete može mjesečno u prosjeku da isprosi oko 5.000 KM(oko 2.500 eura). Za roditelja koji dijete primorava na prošenje, više puta i nakon niza prekršajnih kazni koje mu budu izrečene, predviđeno je oduzimanje roditeljskih prava, što je dugotrajna procedura koja se rijetko ostvaruje u praksi.
Djeca koja prose u BiH često žrtve trgovine ljudima
Mnogobrojna udruženja zadužena za brigu o pravima djece šalju alarmirajuće poruke nadležnima kada je riječ o "djeci u pokretu". Posljednji podaci kazuju da je od 1. juna do danas registrovano 68 djece na ulicama Sarajeva koja prosjače i izložena su maltretiranju i zlostavljanju.
Međutim, zakon u BiH prosjačenje ne prepoznaje kao trgovinu ljudima, a aktivisti za zaštitu djece tvrde da je to usko povezano i da će se to morati promijeniti.
Kanita Kulić, dugogodišnja aktivistkinja za zaštitu dječijih prava i bivša koordinatorka "Dnevnog centra", kazala je da je, kada su u pitanju djeca koja "rade" na ulici, u Sarajevu situacija alarmantna i da se broj mladih prosjaka enormno povećao.
Posebno naglašavajući da ovakva djeca nisu stanovnici Kantona Sarajevo i da mahom dolaze iz drugih djelova BiH, Kulić je pojasnila da najviše djece prosjaka stiže iz sjeveroistočne Bosne, ali i iz regiona Srbije, Kosova i Albanije.
"Sva ta djeca su pravno nevidljiva jer nisu upisana u matičnu knjigu rođenih i automatski su izložena ogromnim rizicima, jer se može manipulisati njima na razne načine i pod ogromnim su rizikom za trgovinu ljudima. To je najveći problem u BiH kod te djece - dodala je Kulić.
Djeca prosjaci, između ostalog, imaju i zdravstvene probleme jer žive u lošim uslovima. Nemaju zdravstvenu zaštitu i trpe nasilje u porodici ako ne donesu dovoljno novca.
"Naši podaci kazuju da mogu isprositi i po 200 KM za jedan dan. Naravno, taj novac djeca ne uzimaju za sebe, već daju odraslima koji ih drže kao robove", napomenula je Kulić.
Galerija
Bonus video:
