skromna proslava

Hrvatska: Malo kome je do vatrometa zbog ulaska u EU

Usljed najgore recesije, u Hrvatskoj vlada ravnodušnost uprkos postizanju „istorijskog cilja“
6 komentar(a)
Ažurirano: 13.06.2013. 07:44h

Sa 700.000 eura, budžet Hrvatske za proslavu vjerovatno najvećeg trenutka od sticanja nezavisnosti prije 22 godine čini se pomalo skromnim.

Kada su se Bugarska i Rumunija pridružile Evropskoj uniji 2007, hiljade oduševljenih građana izašlo je na ulice kako bi obilježilo ključni trenutak nakon napuštanja komunizma.

Međutim, raspoloženje u Hrvatskoj, i u samoj EU, je daleko sumornije zbog ulaska ove zemlje 1. jula. Ova 28. članica EU nalazi se u najgoroj recesiji od kako se odvojila od Jugoslavije. Osim sa najvećim ekonomskim i političkim izazovima, Hrvatska se suočava i sa problemima koji se tiču neravnopravnosti, imigracije, štednje i nezaposlenosti mladih.

Za mnoge Hrvate ova nagrada je izgubila na važnosti.

„Šta ima da se slavi? Sa ili bez EU, ne znam šta će se desiti sa nama“, kazala je Štefica Pale-Valjak, koja je prošlog mjeseca štrajkovala nakon što je njen prezaduženi poslodavac, tekstilna kompanija DTR, prestao da isplaćuje plate u martu ove godine.

Za mnoge Hrvate ova nagrada je izgubila na važnosti

„U ovom trenutku čak ni u EU ne cvjetaju ruže, pa kako mi onda možemo očekivati ikakvo poboljšanje?“

Hrvatska se pridružuje EU nakon četiri godine ekonomskih gubitaka i smanjenja radnih mjesta.

Njen kreditni rejting smanjen je na „bezvrijedni“, penzioni i zdravstveni sistemi nisu u najboljem stanju a neisplaćeni dugovi državnih i privatnih kompanija dostigli su gotovo pet i po milijardi eura.

Mnogi mladi Hrvati žele da napuste zemlju.

U istraživanju javnog mnjenja agencije Ipsos Plus, svega sedam odsto Hrvata je odgovorilo kako 1. jula želi da uživa u vatrometu. Čak 42 odsto ispitanika smatra da proslava uopšte nije potrebna.

Tomislav Sauča, šef vladinog odbora zaduženog za organizovanje proslave, kazao je da će prikazati sve što Hrvatska donosi Evropskoj uniji u oblasti kulture i kulturne baštine“,

Ali je dodao: „Pripremamo skromnu proslavu, u skladu sa ekonomskom situacijom u zemlji“.

U članku koji je prošle sedmice izašao u dnevnom listu „Novi list“, pod naslovom „Zašto se ne veselimo EU?“, piše: „Današnji Evropljani, naročito oni na periferiji, gdje pripada i Hrvatska, strahuju šta donosi sjutra“.

„Osjećaju se izdato, razočarano“, stoji u članku. Teorija da članstvo u EU donosi veći prosperitet „nije ništa sem jedna velika iluzija“. Za milione turista koji posjete hrvatske plaže to se ne čini tako očiglednim. Mještani obučeni po posljednjoj modi ispijaju kafu na suncu, kupuju morsku hranu i druge sastojke u prepunim supermarketima a vikendima jurcaju niz novi autoput.

Međutim, globalna finansijska kriza ukazala je na ekonomske mane koje postoje već pet decenija i koje treba promijeniti: rigidno tržište rada, neefikasni državni sektor i slaba investiciona klima, koju guši prekomjerna birokratija.

„Hrvatska se pridružuje EU kao nereformisana i nespremna zemlja a unija će se prema nama ponašati kao prema nekome ko hitno mora da se mijenja“, kazao je Velimir Sonjev iz Arhiva Analitika, vodeće konsultantske kuće u Zagrebu.

Evropska komisija poručila je Hrvatskoj prošlog mjeseca da bi se po pristupanju mogla naći pod disciplinskom procedurom zbog budžetskog deficita

Nezaposlenost je dostigla 21 procenat, izgledi za rast nisu najbolji, što pojačava zabrinutost da će ova zemlja od 4,4 miliona stanovnika samo doprinijeti ekonomskim problemima unije.

Nije ni čudo što je najprodavaniji njemački časopis „Bild“ okarakterisao Hrvatsku kao „novo groblje za novac naših poreskih obveznika“.

„Da li EU čini sebi ikakvu uslugu prihvatajući ovu balkansku državu?“ pisalo je u tekstu.

Evropska komisija poručila je Hrvatskoj prošlog mjeseca da bi se po pristupanju mogla naći pod disciplinskom procedurom zbog budžetskog deficita, koji je već preko propisanih granica EU.

Hrvatski ministar finansija Slavko Linić kazao je za Rojters da će Zagreb morati da bude odgovoran po pitanju svojih finansija i zaključio: „Pripremanje nacrta budžeta za 2014. neće biti lagan posao“.

Premda neće odmah postati članica eurozone, Hrvatska na više načina liči na prezadužene južne članice unije zajedničke valute koje se nalaze u dužničkoj krizi. Još više zabrinjava njena slaba konkurentnost, nemogućnost da privuče velike strane investitore i preveliko oslanjanje na turizam.

Vlada je do sada izbjegavala radikalne reforme, ali bi je članstvo u EU moglo na to primorati.

„Kao članica, moraćemo da se držimo evropskih procedura i rokova i da se postaramo da su naše politike realistične, konkretne i ambiciozne“, navodi se u komentaru Katarine Ot, čelnice Instituta za javne finansije.

Posljednja širenja Evropske unije prema bivšim komunističkim zemljama iz Istočne Evrope desilo se 2004. i 2007., kada je cvjetala globalna ekonomija.

Ali je ekonomska kriza, koja je izbila 2008. pojačala osjećaj „zamorenosti sa proširenjem“ - da je EU možda dostigla svoje prirodne granice i da samo traži probleme uzimajući pod svoje okrilje nekada zaraćene države bivše Jugoslavije.

„EU iz 2013. je potpuno drugačije od 2004“, kazao je bivši komesar za proširenje Ginter Ferhojgen koji je nadgledao najveće proširenje 2004. kada je EU dobila deset novih članica, uključujući Sloveniju.

„EU iz 2013. je potpuno drugačije od 2004“, kazao je bivši komesar za proširenje Ginter Ferhojgen

„EU je manje ujedinjena, budućnost djeluje veoma neizvjesno i, što je najvažnije, mladi ljudi - obično najveće pristalice ideje ujedinjene Evrope - postaju sve razočaraniji“, kazao je za Rojters.

Na Fejsbuku se može naći grupa pod nazivom „Mladi, napustimo Hrvatsku“ koja već ima 60.000 članova, koji razmjenjuju savjete o mogućnostima obučavanja i zapošljavanja u inostranstvu.

„Raduje me što ćemo moći da tražimo posao u inostranstvu i zarađujemo više novca“, kazao je student računarstva Marko Jakić u Zagrebu. „Ali me čini tužnim to što to ne možemo uraditi u Hrvatskoj jer je naša ekonomija u lošem stanju i nema radnih mjesta“.

Galerija