Novi predsjednik Srbije je i na samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) nastojao da popravi svoj imidž, obećavši da će intenzivirati napore na putu ka Evropskoj uniji i raditi na regionalnom pomirenju.
Pošto su lideri većine bivših jugoslovenskih republika ignorisali njegovu inauguraciju prošle nedjelje, nepovjerenje prema Tomislavu Nikoliću je demonstrirano i na dvodnevnom sastanku 12-članog SEECP-a u Beogradu.
Predsjednik Slovenije nije prisustvovao, Hrvatska i Albanija su poslale samo pomoćnike šefova diplomatije a Bosnu i Hercegovinu je predstavljao član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, umjesto predsjedavajućeg Bakira Izetbegovića.
Učestvovali su predsjednici Crne Gore, Makedonije, Bugarske i Moldavije, kao i ministar spoljnih poslova Rumunije. Tursku je predstavljao zamjenik premijera.
Nikolić je po završetku samita rekao da će Srbija pokušati da se pomiri sa Bosnom i Hrvatskom.
„Ja lično učiniću sve da ne budem problem koji bi bio istican kao razlog za nemogućnost saradnje. Mislim da sam svojim djelima već dokazao da sam potpuno posvećen ideji saradnje, bezbjednosti, mira, ne samo u regionu, ali u regionu prvenstveno“.
Izrazio je očekivanje da će uskoro razgovarati sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Izetbegovićem, prenijela je Beta.
„Uopšte, ja ne predstavljam problem za te razgovore. Onog časa kada odluče da razgovaramo o budućnosti naših država i naših naroda, ja ću svakako biti na raspolaganju“, rekao je Nikolić na pitanje na završnoj konferenciji za novinare na samitu.
Samit u Beogradu je završen bez zajedničke deklaracije zbog protivljenja Albanije, koja je htjela da se u tekstu zatraži učešće Kosova u toj regionalnoj incijativi
Ipak, sastanak je završen bez zajedničke deklaracije zbog protivljenja Albanije, koja je htjela da se u tekstu zatraži učešće Kosova u toj regionalnoj inicijativi.
Nikolić je rekao da je delegacija Albanije tražila da se Kosovu omogući učešće na način koji za Srbiju nije prihvatljiv, i ostale delegacije nisu podržale zahtjev Tirane.
Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi je regionalna inicijativa, pokrenuta 1996, radi podsticanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa u regionu kako bi on prerastao u zonu mira, bezbjednosti, stabilnosti i saradnje.
Članice Procesa su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska.
Galerija
Bonus video:
