U Trebinju protestni skup za oslobađanje Vučurevića

Protesni skup održan je u organizaciji Srpske demokratske stranke (SDS), čiji je Vučurević bio jedan od osnivača.
0 komentar(a)
Vučerević, Foto: Sutra.ba
Vučerević, Foto: Sutra.ba
Ažurirano: 09.04.2011. 16:24h

Više hiljada građana koji su se okupili na protestnom skupu u Trebinju od vlasti Srbije tražilo je da ratni gradonačenik trebinjske opštine Božidar Vučurević bude hitno pušten na slobodu.

Sa Trga slobode oni su poručili da "Vučurević nije ratni zločinac, nego ugledni Srbin koji je stao na čelo svog naroda u Trebinju i Hercegovini kada je bilo najteže i branio ga od istih onih koji bi danas da mu sude i prekrajaju istoriju iz proteklog rata u kojima je srpski narod stradao uz velike žrtve".

Protesni skup održan je u organizaciji Srpske demokratske stranke (SDS), čiji je Vučurević bio jedan od osnivača.

Zamenik predsednika SDS Predrag Kovač je rekao da je uhapšen "čestiti čovek, a ne zlikovac.

"Zar je Vučurević kriv što je branio svoj narod, što je branio svoje Tebinje i što je u okolini Trebinja hrvatska vojska spalila 50 srpskih sela", rekao je Kovač.

Hapšenje je uvreda

Za boračku organizaciju RS hapšenje Vučurevića je uvreda za srpski narod.

Predsjednik Predsjedništva boračke organizacije Dražen Perendija je rekao da vlasti u Srbiji treba odmah da puste Vučurevića.

Građanima, koji su došli iz cijele Hercegovine i drugih gradova RS, obratio se i Vučurevićev sin, Zoran, koji se u ime porodice zahvalio svima koji su od početka uz njih i koji im svakodnevno upućuju reči podrške.

On je poručio da ovo nije samo bitka za Božidara Vučurevića već za pravdu i slobodu srpskog naroda, Trebinja i Hercegovine.

"Mi ovu borbu moramo dobiti, jer smo je i ranije vodili pravedno i po svim zakonima i ljudskim i Božijim", poručio je Zoran Vučurević.

Božidar Vučurević je uhapšen 4. aprila na graničnom prelazu Karakaj kod Malog Zvornika u Srbiji po poternici Hrvatske, koja ga tereti za ratni zločin protiv civila na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika između 1991. i 1995. godine.

Bonus video: