ocjena hrvatskog premijera

Plenković o predsjedavanju EU: Teze da smo podbacili su bez argumenata

"Na evropskom nivou pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama", kazao je predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković

2525 pregleda 2 komentar(a)
Plenković, Foto: Betaphoto
Plenković, Foto: Betaphoto

Hrvatska je tokom šest mjeseci predsjedavanja Savjetom Evropske unije pokazala liderstvo i postigla maksimum realno mogućega u okolnostima kakve nikada dosad nisu zabilježene, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu Hini.

Završilo je prvo hrvatsko predsjedavanje koje je zemlja preuzela nakon samo šest i po godina članstva u EU. Predsjedavanje se nije odvijalo prema planu zbog više sile, pandemije koronavirusa koja je sasvim poremetila dotadašnji način rada u evropskim institucijama i u svakodnevici svih nas. Je li se Hrvatska snašla u tim okolnostima s obzirom na to da je trebalo brzo reagovati?

Do trenutka preuzimanja kormila Savjetom u januaru, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedavanje Savjetom EU. Slogan našeg predsjedavanja je "Snažna Evropa u svijetu punom izazova", ali niko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u posljednjih 100 godina. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedavanja na najvažniji prioritet - sigurnost evropskih građana. Istovremeno, Zagreb je u martu pogodio potres jačine 5,5 po Rihterovoj skali. Ni najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedavanje zbivalo u takvim uslovima i na takav način. Zbog toga su pohvale koje dobijamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije, one znače iskreno priznanje za ogroman trud koji smo uložili i rezultate koje smo postigli. Uprkos okolnostima bez presedana, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali, a Hrvatska na evropskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala. Možemo biti ponosni da je u evropskim okvirima priča o Hrvatskoj priča o uspjehu zemlje, koja se prije tri decenije izborila za svoju samostalnost i demokratiju, a sada je predsjedavala Unijom od pola milijarde stanovnika.

Već od sredine marta nije bilo fizičkih sastanaka na političkom nivou, što je više od tri i po od ukupno šest mjeseci predsjedavanja, a što se nikada u istoriji EU nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su savremene komunikacijske tehnologije, koje ipak samo donekle mogu zamijeniti fizičke sastanke. Koliko je taj novi način rada uticao na efikasnost rada Savjeta EU, s obzirom na to da su fizički sastanci cijelo vrijeme održavani samo na nivou stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper), koje nije političko tijelo?

Na evropskom nivou pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu kovidom-19. Prikladno je reći da je Evropska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili "digitalno predsjedavanje". Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU (o temi Smart-TEN-T). Do 13. marta 2020. u RH je održano 21 događanje na stručnom i radnom nivou, dva događanja u sklopu parlamentarne dimenzije te 32 događaja pod pokroviteljstvom. Od marta do juna održano je više od 70 videokonferencija na visokom nivou, uz raspravu o uticaju pandemije na ekonomiju, zdravstvene sisteme, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Savjet je morao djelovati u vanrednim okolnostima. Samo se Coreper (Odbor stalnih predstavnika), kojem na tome želim zahvaliti, nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Savjeta.

Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem januara, predsjedništvo je par sedmica kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma. U rekordnom smo vremenu postigli saglasnost o ključnim predlozima za odgovor EU na ekonomsku krizu, poput instrumenta CRII i SURE, koji će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Savjet je aktivirao opštu klauzulu fiskalnog okvira EU o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sistema i ekonomije.

Šta smatrate najvećim postignućima hrvatskog predsjedavanja? Ima li nešto što je bilo planirano, a što nije ispunjeno ili je djelimično ispunjeno bilo zbog pandemije bilo iz nekih drugih razloga? Biste li danas, na kraju predsjedavanja, kad biste mogli vratiti vrijeme, napravili nešto drugačije nego što je napravljeno? U javnosti su se mogle čuti i ocjene da je hrvatsko predsjedvaanje "podbacilo" ili da je Hrvatska "prespavala" predsjedavanje.

Najveće je postignuće da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima. Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bili su Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Evrope i „uredan“ Bregzit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU i Ujedinjenog Kraljevstva. U sva tri područja postigli smo zacrtano: uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Savjet EU donio je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uprkos ranijem protivljenju nekih uticajnijih država članica. Potvrđena je i nova metodologija pregovora o pristupanju, a otvorili smo, posljednjeg dana našeg predsjedavanja, i jedno pregovaračko poglavlje, posljednje koje još nije bilo otvoreno, s Crnom Gorom.

Postignut je dogovor o mandatu Savjeta za pregovore s Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Evrope. O tome sam juče razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Lajen i predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sasolijem, izrazivši želju da Hrvatska nastavi davati snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na evropskom i nacionalnom nivou. Pregovori s UK o budućim odnosima napreduju. Uvijek se može više, ali u danim okolnostima mislim da smo ostvarili maksimum realno mogućeg. Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je na našu inicijativu i to je važan signal.

Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, posebno u kriznom upravljanju na evropskom nivou. Zahvaljujem svim resorima u vladi, posebno MVEP-u na čelu s ministrom Gordanom Grlićem-Radmanom, Stalnom predstavništvu RH u EU na čelu s ambasadorkom Irenom Andrasi, Direktoratu predsjedavanja te svima koji su uložili velik trud da u nepredviđenim okolnostima hrvatsko predsjedništvo ostvari brojna dostignuća na korist hrvatskih i evropskih građana.

Zbog mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije otkazani su brojni sastanci koji su planirani u Hrvatskoj. Time je propuštena prilika da se Hrvatska u većoj mjeri predstavi evropskoj javnosti, ali i da se hrvatska javnost možda preko toga više senzibilizuje za evropske teme. Jeste li zadovoljni odjekom koje je hrvatsko predsjedvaanje imalo u zemlji i u EU u cjelini?

Nema sumnje da bi održavanje svih planiranih događaja u Hrvatskoj, dolazak hiljada gostiju iz svih država članica pružilo priliku našim građanima da osjete klimu predsjedavanja i da se čitava javnost više senzibilizuje za evropske teme. Pandemija je smanjila i odjek našeg predsjedavanja, ali, što je na kraju ipak najvažnije, nije smanjilo njegov sadržaj i ukupni kvalitet. Na početku predsjedavanja, u Zagrebu smo u januaru primili čelnike Evropskog savjeta, Komisije i Parlamenta – Šarla Mišela, Ursulu von der Lajen i Davida Sasolija, kao i kolegijum povjerenika Komisije. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Đuzepeom Konteom, predsjednikom Emanuelom Makronom, kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Borisom Džonsonom.

U protekle četiri godine nakon svakog sastanka Evropskog savjeta dolazio sam u Hrvatski sabor kako bih izvijestio saborske poslanike i hrvatsku javnost o temama koje su bile na dnevnom redu i stavovima koje smo zauzeli. Evropske teme su i hrvatske teme. To što na primjer čelnik opozicije Davor Bernardić nije u tim raspravama želio učestvovati, ali se pritom ne libi sada docirati o evropskim pitanjima i hrvatskom predsjedavanju, govori o njegovom viđenju važnosti članstva u EU za međunarodno pozicioniranje i ekonomski razvoj Hrvatske. Umjesto floskula, populizma i nabacivanja laži o današnjoj ulozi Hrvatske u Evropskoj uniji, ključno je imati vođstvo koje će znati kapitalizovati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana. Dvadeset dvije milijarde eura koje želimo osigurati od EU u idućem razdoblju ključne su za ekonomski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske. To je potvrda prave dodatne vrijednosti članstva Hrvatske u EU, jer nema nijedne druge međunarodne organizacije koja bi nam taj novac pribavila.

Šta možemo očekivati od Plana oporavka EU i novog evropskog budžeta?

Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU i novom Višegodišnjem finansijskom okviru, koji će biti evropski odgovor na ekonomsu krizu i novu realnost koja je pred nama.

Iz ta dva izvora u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU budžeta na raspolaganju i snažan je podsticaj bržem ekonoskom razvoju nakon krize. Usmjerićemo ga, između ostalog, na održivi gradski i željeznički saobraćaj, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih preduzeća. Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava je rezultat i svih naših dosadašnjih napora da se na nivou EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korišenja sredstava fondova EU. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska „u plusu“, kada je riječ o uplatama i isplatama iz EU budžeta, čak 21,5 milijardu kuna, odnosno 83 posto je ostvareno tokom mandata ove vlade. To je rezultat uspješnog i predanog rada.