GENOCID U SREBRENICI

Četvrt vijeka poricanja istine

Poricanje genocida u Srebrenici iz desničarskih ulazi i u mejnstrim krugove u BiH i u svijetu

7073 pregleda 51 reakcija 43 komentar(a)
Danas će na groblju u Potočarima biti sahranjeni ostaci još devet identifikovanih žrtava, Foto: Beta/AP
Danas će na groblju u Potočarima biti sahranjeni ostaci još devet identifikovanih žrtava, Foto: Beta/AP

Četvrt vijeka nakon što su u julu 1995. snage bosanskih Srba sistematski ubile oko 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, u jedinom masakru na evropskoj teritoriji nakon Drugog svjetskog rata koji je proglašen genocidom, istina o onome što se dogodilo u Srebrenici je podložna sve glasnijem poricanju počev u Bosni, a zatim i u svijetu.

U Srebrenici, poricanje počinje od gradonačelnika. U sadašnjoj populaciji od oko 7000 ljudi, što je petina od predratnog broja, sada ima više Srba nego Bošnjaka, piše britanski „Gardijan“ i podsjeća da je prije četiri godine u Srebrenici izabran prvi srpski gradonačelnik Mladen Grujičić, kada se zvanična retorika preko noći promijenila.

Grujičić, 38, energični bivši profesor hemije nema vremena za priču o genocidu. „Nijedan Srbin ne poriče da su Bošnjaci ovdje ubijeni u užasnom zločinu... Međutim, genocid znači namjerno uništavanje naroda. Ovdje nije bilo namjernog pokušaja da se to učini“, kazao je on za britanski list.

Grujičić je imao 10 godina kada je rat počeo. Njegov otac je ubijen tokom rata u selu nedaleko od Srebrenice. Grujičić u razgovoru za „Gardijan“ ističe da je u ratu bilo žrtava na obje strane.

Na tvrdnje da su međunarodni sudovi na osnovu forezničkih dokaza zaključili da sistematski pokolj u Srebrenici predstavlja genocid, za razliku od drugih zločina u ratu, Grujičić kaže da su svi ti sudovi bili protiv Srba i da su samo produbili podjele. Otkad je na funkciji, on nijednom nije posjetio memorijalni centar u Potočarima koji se nalazi na pet minuta vožnje od njegove kancelarije.

Njegovi stavovi su u skladu s onima kod većine srpskih političara u Republici Srpskoj. Milorad Dodik, srpski član tročlanog predsjedništva BiH, nazvao je genocid u Srebrenici „izmišljenim mitom“, a vlasti Republike Srpske su osnovale komisiju koja će istražiti događaje, podsjeća britanski list.

„Ovo je sljedeća faza, još gora od poricanja genocida: pokušaj stvaranja nove istorijske realnosti“, naveo je u kolumni za „Gardijan“ Serž Bramerc, koji je deset godina obavljao dužnost glavnog tužioca u Međunarodnom tribunalu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.

Tribunal je osudio političkog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Ovaj genocid služi kao inspiracija za desničarske ekstremiste i islamofobe. Napadač na džamiju u Krajstčerču prošle godine je uoči napada slušao pjesmu u kojoj se veliča Karadžić, a nekoliko godina ranije Anders Brejvik je takođe inspiraciju tražio u balkanskim ratovima, navodi „Gardijan“.

Međutim, u skorije vrijeme preispitivanje genocida nailazi na sve veću podršku u mejnstrim krugovima. Jedan od događaja koji je najviše naljutio preživjele bila je dodjela Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu.

On je držao govor na sahrani Slobodana Miloševića i dao niz revizionističkih izjava o događajima u ratu u BiH koji su bili na granici negiranja genocida. Prije uručenja nagrade, kada su ga pitali da li prihvata da se masakr u Srebrenici zaista dogodio, on je izbjegao pitanje, nazvavši ga „praznim i neznavenim“ i uporedio ga s prijetećim pismima koje dobija.

Sada kada preživjeli i počinioci žive jedni pored drugih i imajući u vidu podijeljenu politiku u zemlji, teško je zamisliti da u skorije vrijeme može doći do pomirenja. Hasan Hasanović, koji je u genocidu izgubio brata blizanca i oca, kazao je da bi bilo moguće pričati o napretku kada bi srpski učenici došli u obilazak centra u Potočarima, gdje on radi kao vodič.

Škole, kao i mnogo toga u Bosni, i dalje su podijeljene duž etničkih linija. Učenici su razdvojeni po „nacionalnim predmetima“ kao što su istorija i dok se u udžbenicima za Bošnjake obrađuje genocid, u srpskim je praktično izostavljen. Slabe su šanse za jedinstveni nastavni program u doglednoj budućnosti.

„Glavne nacionalističke partije koje nastavljaju da profitiraju od društvenih podjela ne žele promjenu razdornog statusa kvo“, kazala je Valeri Peri, iz Savjeta za demokratizaciju politike u Sarajevu.

U osnovnoj školi u Srebrenici, nastavnici izbjegavaju da uopšte razgovaraju o ratu, kazao je za „Gardijan“ direktor škole Dragi Jovanović. „Čak i mi odrasli, kada sjedimo zajedno, jednostavno se ne dotičemo tih tema... Pokušavamo da ne povrijedimo osjećanja ljudi, a u ovom trenutku ne možete učiti djecu a da im ne povrijedite osjećanja“, kazao je on.

Kako biste onda odgovorili učeniku koji vas pita zašto postoji tako veliko groblje nedaleko od grada? „Nikada me niko to nije pitao“, kazao je on.