centralna manifestacija održana u kninu

Obilježena "Oluja", prvi put prisustvovao predstavnik Srba; Milošević: Neka se prekine spirala mržnje

Obilježavanje u Kninu će ove godine biti u smanjenom obimu I uz neuobičajeno povećane bezbjednosne mjere.

21008 pregleda 197 reakcija 97 komentar(a)
Milošević u Kninu, Foto: BETAPHOTO
Milošević u Kninu, Foto: BETAPHOTO
Ažurirano: 05.08.2020. 16:53h

Centralna manifestacija povodom 25. godišnjice vojno-policijske akcije "Oluja" održana je danas u Kninu, a obilježili su je prisustvo potpredsjednika Vlade iz reda srpske nacionalne manjine Borisa Miloševića i pomirljivi govori hrvatskog državnog vrha, uz poruke pijeteta prema žrtvama rata, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković izrazio je žaljenje prema svim civilnim žrtvama rata u Hrvatskoj, i Srba i Hrvata.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu žalimo zbog svih stradalih, žalimo zbog svih civila ne samo Hrvata, nego i Srba, kao i drugih nacionalnosti", rekao je Plenković u govoru na kninskom trgu povodom godišnjice "Oluje", koja se slavi i kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

On je naglasio da je "Oluja" bila pravno legitimna, vojno neizbježna i politički neophodna u ratu koji je nametnuo velikosrpski režim Slobodana Miloševića.

"Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane. Legitimno pravo na odbranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve porodice žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i odbrambeni karakter Domovinskog rata", rekao je premijer.

Plenković je naglasio da pijetet prema svim žrtvama očekuje i od hrvatskog društva, posebno predstavnika Srba, koji treba jasno da osude zločine nad Hrvatima.

On je ocijenio da je važno da hrvatski Srbi u "Oluji" ne vide samo egzodus svog naroda, već i završetak višegodišnjeg rata koji je stvorio uslove za njihov povratak, kao i povratak prognanih Hrvata.

"Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizovali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je i dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama", rekao je premijer.

On je ocijenio da je vrijeme da se "staloženo" sagleda slojevitost tadašnjih dešavanja.

U govoru je podsjetio da su brojni hrvatski Srbi širom zemlje sve vrijeme rata dijelili sudbinu sugrađana hrvatske nacionalnosti i da su mnogi od njih učestvovali u odbrani Hrvatske, čime se, dodao je, treba ponositi.

On je naglasio da treba iskazati pijetet prema hiljadama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje, ali i pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda.

Time se, naglasio je, ne dovodi u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjuje pobeda u "Oluji", već pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika koji "žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina".

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je u svom govoru da odnosi između Hrvatske i Srbije moraju da budu bolji i rekao da će učiniti sve što može da se oni poboljšaju, a da je na drugoj strani da isto pokuša.

On je rekao da su srpsko-hrvatski odnosi komplikovani već više od 100 godina, da je bilo sukoba, krvoprolića, građanskih ratova i agresije.

"Poslije toga, nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su nas morile i koje su posljedica agresije iz devedesetih godina", naglasio je Milanović.

On je dodao da zna da govori iz pozicije Hrvata i da će to što smatra da je "veći problem u politici koju Beograd danas vodi“ biti tretirano kao neobjektivno, ali da "dobra volja i vjera postoji".

"Želimo sarađivati, raditi, poslovati... Naprosto da uđemo u jednu dosadnu dugu konstantu, novu paradigmu odnosa, jer odnosi ta dva naroda ovdje u ovom dijelu Evrope su jako važni", istakao je hrvatski predsjednik.

On je takođe naglasio da je Hrvatskoj rat bio nametnut.

"Nikad, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to se u istoriji nekih drugih naroda događalo. Grešaka je bilo, bilo je zločina, koji su, ne samo ljudski, hrišćanski loši, nego su nas kasnije koštali", ukazao je Milanović ocijenivši da je to bila velika lekcija.

Istakao je da posebno cijeni prisustvo u Kninu potpredsjednika Vlade iz redova srpske nacionalne manjine, Borisa Miloševića.

"Doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija... Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije matematička lineralna jednačina, algoritam, već arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje. To nije mala stvar", naglasio je hrvatski predsjednik.

Okupljenima se obratio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je pozvao na nastavak izgradnje države zasnovane na uključivosti, društvenoj pravednosti i solidarnosti.

Penzionisani hrvatski general Ante Gotovina izjavio je u obraćanju u ime branitelja da je akcija Oluja "odredila budućnost Hrvatske, početak kraja rata i uspostavljanje mira".

"Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite istorije jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra", rekao je Gotovina.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske iz redova srpske nacionalne manjine Boris Milošević rekao je novinarima poslije svečanosti da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost i istakao da treba poštovati sve žrtve rata bez obzira na nacionalnost.

"Neka se prekine spirala mržnje kako se strahote rata nikad ne bi ponovile. Treba poštovati sve žrtve bez obzira na nacionalnost. I Srbi iz Hrvatske su imali svoje žrtve i to treba poštovati", rekao je Milošević i dodao da je danas čuo poruke mira i pomirenja.

Upitan o napadima iz Beograda zbog njegovog dolaska u Knin, on je odgovorio da su očekivani, da ih razumije kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol i da u tom smislu nikom ne zamjera.

Milošević je prvi visoki politički predstavnik Srba u Hrvatskoj koji je prisustvovao proslavi „Oluje“, što je u Zagrebu ocijenjeno kao "snažna i važna poruka pomirenja" u odnosima Hrvata i srpske manjine, ali i Hrvatske i Srbije.

U vrijeme mandata predsjednika Iva Josipovića i premijera vlade lijevog centra Zorana Milanovića, na manifestaciji u Kninu je 2012. bio predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula, ali on nije bio izabrani politički predstavnik Srba.

Nekoliko stotina pripadnika bivše paravojne jedinice "Hrvatske odbrambene snage" (HOS) i drugih ratnih jedinica, među kojima je bilo i onih u majicama s natpisom "Za dom spremni" koji su i uzvikivali taj ustaški pozdrav, policija danas nije pustila da prisustvuju svečanosti na gradskom trgu u Kninu.

Iz policije je rečeno da oni nisu imali akreditacije, a prostor gdje se održavao program zbog epidemioloških mjera primao je oko 600 ljudi.

Predstavnici udruženja pušteni su na trg po završetku zvaničnog programa.