Planirano širenje Evropske unije na Balkan, koje bi ojačalo poziciju Zapada u borbi za uticaj sa Rusijom, ponovo je postalo talac emotivno nabijenog spora balkanskih država koji je za ljude sa strane u najmanju ruku zbunjujući.
Albanija i Sjeverna Makedonija su čekale više od deset godina kako bi počele pregovore, a Sjeverna Makedonija je kako bi riješila višedecenijski spor sa Grčkom morala da promijeni ime. Međutim, to po svoj prilici neće biti dovoljno, a Skoplju je put evropskih integracija sada prepriječila Sofija, koja koristi poziciju članice kako bi dobila ustupke.
Na virtuelnom sastanku ministara EU u utorak, Bugarska je stavila veto na pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom tvrdeći da njen susjed krši bilateralni sporazum iz 2017. čiji je cilj bilo rješavanje istorijskih sporova. Kao što je to uglavnom slučaj na Balkanu ni ovaj spor se ne tiče samo kratkoročnih političkih okolnosti, već se radi o komplikovanom polaganju prava na davno preminule narodne heroje, suprotstavljenom narativu o identitetu naroda i argumentima koji djeluju više kao tema za filologe nego za ministre.
Bugarska blokira početak pregovora Skoplja, postavljajući nekoliko uslova. Makedonci treba zvanično da priznaju da makedonski jezik potiče iz bugarskog jezika i da je vještačka tvorevina koja potiče iz 1944. godine. Makedonija treba da prihvati da se makedonski jezik u EU koristi sa posebnim objašnjenjem, da je to „makedonski jezik prema ustavu zemlje”, a Sjeverna Makedonija treba i da se odrekne uticaja nad makedonskom manjinom u Bugarskoj.
Prema popisu iz 2011, 1600 bugarskih državljana se nazivalo Makedoncima. Pojedini bugarski zvaničnici i istoričari međutim tvrde da ti ljudi nijesu manjina već izbjeglice koje su migrirale na bugarsku teritoriju nakon Balkanskog rata 1913.
Sofija smatra da je makedonski jezik dijalekt bugarskog, mada priznaje da je jezik susjedne zemlje modifikovan pod uticajem Srbije u Jugoslaviji nakon 1947. godine.
Bugarski zvaničnici takođe žele da cijela istorija u udžbenicima u vezi sa Makedonijom i makedonskim narodom prije kraja Drugog svjetskog rata 1944. bude predstavljena kao bugarska, tvrdeći da je ta zemlja vještačka tvorevina komunističke Jugoslavije.
Nakon promjene imena u okviru Prespanskog sporazuma sa Grčkom, Sjeverna Makedonija je veoma osjetljiva na pitanja identiteta. „O makedonskom identitetu i jeziku nema pregovora“, jedna je od prvih reakcija vlade u Skoplju nakon vijesti o bugarskom vetu.
„Ovi bugarski zahtjevi su u stvari samo produženje 70-godišnje bugarske politike kojom se negira postojanje makedonskog naroda i jezika, jer bugarska istorija tvrdi da su prije 1944. Makedonci bili Bugari“, kazao je za „Vijesti” urednik spoljnopolitičke redakcije makedonske TV 24 Sead Rizvanović.
„Naravno da makedonski, ali i svi ostali istoričari odbacuju bugarski stav, jer je stvaranje nacija i jezika dinamičan proces i istorija ne poznaje prirodne i vještačke nacije, jer su u principu sve nacije vještačke budući da su proizvod niza sociološko-istorijskih procesa, kazao je Rizvanović i istakao da je Bugarska je 1991. prva priznala samostalnost i suverenost Republike Makedonije bez ikakvih dopunskih uslova.
Makedonski premijer Zoran Zaev je u intervjuu za „Dojče vele“ odgovarajući na pitanje da pojasni spor sa Sofijom koji je mnogima van Balkana neshvatljiv takođe kazao da se sve svodi na istoriju.
„Oni prije svega, zajedno sa nama, pokušavaju da definišu istoriju. Istorija je otvorena za interpretaciju, u zavisnosti od vaše perspektive. Ona može biti sredstvo za izgradnju prijateljstva i sredstvo za provociranje konflikta“, kazao je Zaev za „Dojče vele“.
„Tvrdnje da je naše porijeklo bugarsko a naš jezik zapadni dijalekat bugarskog su ponižavajuće i neprihvatljive. Istina je da smo mi dvije veoma bliske nacije - braća koja dijele zajedničku istoriju - i naš jezik je veoma blizak. Jako se dobro razumijemo... Ukoliko budemo pametni, iskoristićemo našu zajedničku istoriju kako bi jačali veze, gradili mostove i unaprijedili našu saradnju - kako kako bi u Evropskoj uniji stvorili budućnost za Sjevernu Makedoniju“.
„Ukoliko Bugarska uspije da ovo pitanje uzdigne na evropski nivo, šta će onda spriječiti Grčku da pokrene slične teme sa Albanijom, ili Hrvatskom ili Srbijom, ili čak Češku sa Slovačkom“, kazao je Zaev.
Spor je već izazvao nevolje u EU. Portal „Politiko“ podsjeća da je u oktobru Bugarska blokirala sporazum između Sjeverne Makedonije i Fronteksa, službe za zaštitu granica bloka, čiji je cilj bilo jačanje bezbjednosti u regionu koji se smatra jednom od glavnih ruta za migrante.
„Proces prijema novih članica ne smije postati talac bilateralnih zahtjeva pojedinačnih država članica“, kazao je njemački šef diplomatije Mihael Rot uoči ministarskog sastanka prošle nedjelje. Međutim Evropska unija do sada, što se pokazalo na primjeru spora između Atine i Skoplja, ima ograničene instrumenta djelovanja za ovakve vrste nesuglasica.
Međutim, „Politiko“ navodi da nakon izlaska Britanije iz bloka i zamjerki koje ima Brisel kada je u pitanju vladavina prava u Mađarskoj i Poljskoj pojedine države ne podržavaju prijem novih članica.
„Nikome u EU se zapravo ne žuri“, kazao je Dimitar Bečev, sa Instituta za humanističke nauke u Beču i dodao da „Sjeverna Makedonija gubi dragocjeno vrijeme“.
Sa druge strane spor bi mogao pomoći bugarskom premijeru Bojku Borisovu da povrati dio kredibiliteta prije opštih izbora sljedeće godine.
Od jula, hiljade demonstranata protestovale su u velikim gradovima tražeći njegovu ostavku zbog neuspjeha da suzbije korupciju.
„U Bugarskoj su u martu 2021. parlamentarni izbori, pa je to jedan od razloga zasto se vlada Bojka Borisova sada bavi ovim nacionalističkim pitanjima, ali to je samo sporedni razlog. Ono što zvanična bugarska politika ne smije da kaže je da je zemlja pod jakim ruskim uticajem, posebno Krasimir Karakačanov predsjednik „Ujedinjenih patriota“, mlađeg partnera u vladajućoj koaliciji, koji ustvari ima i najtvrđi stav za makedonsko pitanje. Rusija se oštro protivila ulasku Sjeverne Makedonije u NATO i sadašnja bugarska politika je samo produženje ruskih pokušaja da se destabilizuje region I time južno krilo NATO alijanse“, kazao je Rizvanović za „Vijesti“.
Karakačanov inače bugarski ministar odbrane, koji je prvi najavio bugarski veto i kojeg makedonski zvaničnici uglavnom okrivljuju za bugarski veto, kazao je u jednom radijskom intervjuu da je Bugarska napravila kompromis kada je dozvolila Sjevernoj Makedoniji da postane članica NATO - ali da je Sofija željela da pokaže makedonskoj strani da može napredovati pravljenjem ustupaka i da uz dodatne napore može stići i do cilja za članstvo u EU.
Karakačov između ostalog poriče da je Bugarska bila dio nacističke osovine i tvrdi da su bugarske trupe ušle na makedonsku teritoriju tokom Drugog svjetskog rata kao oslobodioci, a ne kao fašistički okupatori.
Dimitar Bečev i Julijan Popov, bivši bugarski ministar za zaštitu životne sredine, su u zajedničkoj kolumni za „Politiko“ napisali da bi u najboljem scenariju rješenje spora podrazumijevalo neku vrstu dogovora Borisova i Zaeva, koji su do sada imali dobru komunikaciju, a koji bi uklonila blokadu i njima omogućila da spase reputaciju kod kuće.
Bečev i Popov smatraju da je u interesu obojice lidera da prevaziđu zastoj i pomjere fokus sa „zajedničke istorije. Šanse za postizanje zajedničkog narativa o istorijskim događajima i ličnostima sa kraja 19. i početka 20. vijeka su male i da umjesto toga treba raditi u interesu građana.
Prevazilaženje spora bi predstavljalo rijetku priliku za ubrzavanje evropskih integracija, ne samo za Sjevernu Makedoniju već za cijeli region Zapadnog Balkana, navodi „Politiko“.
EU je trenutno u finalnoj fazi pregovora za ambiciozni paket oporavka u kombinaciji sa sljedećim dugoročnim budžetom, od čega će značajan dio biti potrošen na modernizaciju ekonomije EU i unapređenje njene infrastrukture.
Od toga će kako navode Bečev i Popov, koristi imati i prekogranična struktura. Sofija i Skoplje se nalaze na udaljenosti od oko 240 kilometara, ali na toj relaciji nema ni auto-puta i željezničke veze. Uprkos priči o regionalnoj povezanosti i integracijama upravo je ta granica pokazatelj najvećih problema na Balkanu, smatraju analitičari. Unapređenje tih veza bi osnažilo trgovinu i investicije, a potencijal već postoji. Bugarska je 2019. godine bila treća najvažnija destinacija za sjevernomakedonski izvoz nakon Njemačke i Srbije.
Sjeverna Makedonija je među prvih 20 izvoznih tržišta Bugarske.
Međutim, balkanske političke kalkulacije u kombinaciji sa istorijskim sporovima, koje je probudio bugarski ultimatum, već su nanijele značajnu štetu, navode Popov i Dečev.
Bugarski lider je svjestan potencijalnih posljedica, a njemačka kancelarka Angela Merkel mu je na samitu takozvanog Berlinskog procesa poslala jasnu poruku da očekuje da „spor bude riješen“.
Rizvanović međutim smatra da mada članice EU, naročito Njemačka koja želi da do decembra počnu pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, vrše pritisak na Sofiju ti napori nisu bili naročito uspješni i prema njegovom mišljenju koje temelji na dosadasnjoj balkanskoj istoriji, preokret može doći samo sa većim uključivanjem Vašingtona.
Zvanicnici Sjeverne Makedonije su kazali da će u slučaju prolongiranja spora biti razočarani u Evropsku uniju.
„Ovo je neuspjeh politike proširenja EU, loša poruka za cijeli region i poraz suštinskih evropskih vrijednosti i principa”, navodi se u saopštenju vlade u Skoplju nakon bugarskog veta.
Opasno nametanje „istorijskih istina“
Grupa istoričara sa Balkana prošle nedjelje je uputila oštro pismo u kojem se protivi istorijskom revizionizmu i zloupotrebi istorije u političke svrhe i uputila podršku intelektualcima i istoričarima u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj koji se otvoreno suprotstavljaju političkim pritiscima i bore za zaštitu svoje profesije i profesionalnih standarda.
„Nametanje „istorijskih istina“ je neprihvatljivo i opasno. Stvaranje makedonske nacije se ne razlikuje od načina na koje su nastale sve druge nacije, a pravo na samoopredjeljenje je osnovno ljudsko pravo“, navodi se u pismu koje su potpisali ugledni istoričari i univerzitetski profesori iz regiona.
Potpisnici posma su pozvali politčare da vode odgovorne politike, a od evropskih institucija sa reaguje na zloupotrebe istorije. „Evropska unija je stvorena kao lijek protiv loših iskustava iz prošlosti i zato ne dozvolimo da se iskrivljavanjem istorije uništavaju principi na kojim se temelji ideja o ujedinjenoj Evropi”.
Prošlog mjeseca grupa od preko 30 bugarskih istoričara i intelektualaca osudila je memorandum kojim je vlada u Sofiji najavila da će blokirati početak pregovora o pristupu Sjeverne Makedonije EU. Oni su naveli da je taj memorandum suprotan vrijednostima EU.
U saopštenju upućenom medijima, bugarski intelektualci su kazali da je problem u tome što „zastarjelo, romantično i mitološko-istoriografsko razmišljanje dominira u Bugarskoj“.
Austrijski istoričar Ulf Brunbauer, šef odsjeka za istoriju jugoistočne i istočne Evrope na Univerzitetu u Regensbergu u Njemačkoj kazao je za Dojče vele da Bugarska ovakvim postupcima „forsira svoj nacionalistički pogled na istoriju i kulturu druge zemlje i njenog naroda“ i da to ne bi smejlo da utiče na pregovore Skoplja sa EU.
„To bi bilo slično kao da Njemačka kaže Austrijancima da su oni zapravo Njemci, ili da Danska nazove Norvežane anomalijom jer su bili dio njihove imperije, a njihov standardni jezik se kasnije razvio iz danskog“, kazao je Brunbauer za Dojče vele. Credit: MIA Europeanwesternbalkans.com Caption: Borisov i Zaev potpisuju Sporazum o prijateljstvu 2017. godine - Foto: Europeanwesternbalkans.com
Bonus video:
