Stari problemi, na koje samohrani roditelji godinama ukazuju, ponovo su došli do izražaja usred korona krize. „Opet smo prepušteni sami sebi, da se snalazimo kako god znamo i umijemo“, kaže dio njih, komentarišući mjere Vlade usmjerene na porodice s jednim roditeljem tokom pandemije. I mogućnost izostanka s posla, kao i jednokratna novčana pomoć od 6000 denara iz četvrtog paketa ekonomskih mjera, direktno zavise od definicije Ministarstva rada i socijalne politike koja se odnosi na pojam „samohrani roditelj“.
Dok mnogi optužuju, da je njome obuhvćen uzak krug roditelja koji sami brinu o svojoj djeci, Ministarstvo je podsjetilo da se, u saglasnosti sa zakonskim odredbama, samohranim roditeljem smatra onaj roditelj koji sâm vrši roditeljska prava i obaveze, zato što je drugi roditelj nepoznat, upokojen, isčezao, ili zbog opravdanih razloga privremeno ili trajno ne izvršava roditeljska prava i obaveze.
Razvedeni ljudi ne spadaju u kategoriju samohranih roditelja
Prema predstavnicima nevladinih organizacija, mnoge kategorije samohranih roditelja su definicijom izostavljene, uključujući tu i one koji su razvedeni, naročito zato što postoje stotine slučajeva gdje bivši bračni partneri uopšte ne isplaćuju predviđenu alimentaciju, a sudski procesi mogu da traju godinama.
„Nažalost, jednokratnom novčanom pomoći pokriven je vrlo mali broj samohranih roditelja. U velikoj grupi samohranih roditelja postoji nekoliko podgrupa, a u našoj organizaciji otkrili smo osam takvih podgrupa porodica s jednim roditeljem, dok su mjerom obuhvćene samo dvije. Stalno tražimo promjenu definicije, jer se sve državne mjere, kao i ove koje su sada aktuelne, odnose na tu definiciju, koja uključuje te dvije kategorije porodica s jednim roditeljem, a baš one su najmalobrojnije,“ kaže Doroti Pačkova, predsjednica nevladine organizacije „Jedna može“.
I iz Udruženja samohranih roditelja grada Skoplja takođe traže promjenu definicije, a nude i zakonska rješenja kojima bi se prevazišli problemi s kojima se suočavaju ovi ljudi.
„Tražimo formiranje državnog alimentacionog foda, preko kojeg bi se, ako više od tri mjeseca alimentator kasni s isplatom alimentacije, isplaćivala sredstva samohranom roditelju kojem su djeca dodjeljena – a zatim bi ovaj fond, mehanizmom obustave procenta ličnog dohotka ili angažmanom u sferi društveno korisnog rada (ukoliko alimentator nije zaposlen), refundovao sredstva“, poručuje predsjednica udruženja, Mirjana Šokarovska, dodajući da iz finansijskih razloga, samohrani roditelji često ne pokreću postupak za ostvarivanje svojih prava pred sudovima.
Ipak, čak su i oni kojima sleduje jednokratna novčana pomoć imali niz poteškoća da apliciraju za ova sredstva. Dio dokumenata koje je trebalo dostaviti uz prijavu Centrima za socijalni rad bili su i: izvod iz matične knjige rođenih djeteta, kao i roditeljev izvod ili posmrtni list. Problem je, ovoga puta, proizašao iz neodgovarajućih rokova, odnosno bilo je predviđeno samo sedam dana za prijavu, a, s obzirom na činjenicu da se za dobijanje ovih dokumenata iz Uprave za vođenje matičnih knjiga čeka i do deset radnih dana, to je teško bilo ostavriti. Neki roditelji su, međutim, istakli da su nailazili i na razumijevanje zaposlenih u centrima, koji su pokazali dobru volju da ih sačekaju.
Potreban je registar samohranih roditelja
Upućeni u problematiku kažu da bi ova pitanja odavno bila prevaziđena kad bi državne vlasti poslušale njihove pozive za pripremu Registra samohranih roditelja.
„Veoma nas raduje što to od ove godine preporučuje i Evropska komisija. Sad o ovome ne govori samo neka ekspertska građanska organizacija koja je otkrila problem. I Evropa to sada jasno ističe. Potrebna nam je posebna arhiva u kojoj će samohrani roditelji biti prepoznati kao takvi i koja će nam pomoći da se adekvatno spravimo s izazovima“, kaže Doroti Pačkova.
„Iniciramo uvođenje kolone u dokumentima za status samohrani roditelj i nudimo osnovu za definisanje ovoga statusa kroz jasno determinisane uslove: upokojeni bračni partner, član iz razvedene bračne zajednice, starateljstvo u prvom koljenu (baba/djed unučeta čiji su roditelji preminuli), vanbračno rođeno dijete, stečeno starateljstvo u prvom i u svakom sljedećem popisu stanovnika uz napomenu ‘ad libitum’, koju obavezno treba popuniti“, informiše Mirjana Šokarovska.
Dok iz obje organizacije upozoravaju da je sve više porodica s jednim roditeljem u vrijeme korona krize socijalno ugroženo, iz Ministerstva ukazuju na to da porodica s jednim roditeljem, ukoliko nije socijalno ugrožena i ukoliko ne ispunjava uslove za korišćenje prava na socijalnu pomoć, nema na osnovu čega da uđe u sistem socijalne zaštite. Tako i podsjećaju da su akcenat stavili upravo na porodice s jednim roditeljem koje su socijalno ugrožene, odnosno da su pomogli 390 porodica s jednim roditeljem koje imaju prava na socijalnu zaštitu i za koje su bili obezbijeđeni paketi s hranom i higijenskim sredstvima, da bi se lakše nosili s problemima u uslovima pandemije i bolje zaštitili, i to pored pomoći koju su nudili zajedno s Crvenim krstom.
„Sva lica koja su socijalno ugrožena, uključujući i samohrane roditelje, uključena su u sistem socijalne zaštite, u saglasnosti sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, i to putem ostvarivanja određenih prava, s ciljem da im se pruži pomoć i podrška u prevazilaženju socijalnog problema s kojim se suočavaju. U narednom periodu jedan od glavnih ciljeva reforme sistema socijalne zaštite biće razvoj socijalnih usluga na lokalnom nivou. Uvođenjem pluralizacije i decentralizacije socijalnih usluga, omogućiće se njihovo približavanje građanima“, kaže za „Sloboden pečat“, ministarka za rad i socijalnu politiku Jagoda Šahpaska.
Lokalna vlast se uključila u pružanje pomoći
Tamo gdje je imalo potrebe za tim, uključila se i lokalna samouprava.
„Opština Karpoš je u ljetnjem periodu odobrila 90 zahtjeva za dodjeljivanje jednokratne socijalne pomoći, od čega su 72 zahtjeva bila podnesena od strane samohranih roditelja. Organizovali smo i akciju za doniranje socijalnih paketa (sa hranom i sredstvima za higijenu), za ranljiva domaćinstva. U ovoj akciji priključio nam se i veći broj društveno odgovornih kompanija – veći marketi, koji su donirali hranu i trajne produkte za socijalno ugrožene građane“, informišu iz Opštine.
Ipak, samohrani roditelji apeluju da prestane, kako kažu, ignorantski odnos državnih institucija prema ovoj kategoriji građana.
Priča o uticaju pandemije na kvalitet života samohranih roditelja nastala je u saradnji dnevnih novina “Vijesti” iz Crne Gore i “Slobodni pečat” iz Sjeverne Makedonije.
Bonus video:
