Prilikom susreta u Beogradu prošle sedmice, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je od ruskog ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova zatražio vojnu pomoć ukoliko bi u skorom periodu došlo do oružanog sukoba u BiH.
To je objavio bosanskohercegovački portal Istraga.ba, pozivajući se na informacije bezbjednosnih agencija u BiH.
Dodik je za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) izjavio da Republika Srpska za svoje ciljeve namjerava da se bori političkim sredstvima, ali da je spremna i na oružane sukobe ako bude potrebno, kao i da će tražiti pomoć "prijatelja".
"Ukoliko bude potrebno, branićemo se i našim snagama. Ako dođe do toga da kažu da će NATO intervenisati, mi ćemo zatražiti pomoć naših prijatelja koji su nam jasno i glasno rekli da oni svoje prijatelje nikada ne ostavljaju na cjedilu", rekao je Dodik, ali nije precizirao ko su "prijatelji".
Dodik je kazao da nezavisnost RS podržava sedam članica EU.
„Tačno je, ali neću reći koje“, istakao je Dodik.
On je naveo da bi intervencije NATO na teritoriji Republike Srpske bila "agresija" i tada bi ona, kako je kazao, imala pravo da pozove svoje prijatelje da ih zaštite, prenijela je Beta.
"Mi ne želimo nikakvu eskalaciju problema. Ovo je političko pitanje i politička borba. Ovdje se donose političke, a ne ratne odluke", rekao je Dodik, govoreći o svojoj inicijativi da RS povuče saglasnost o formiranju institucija na državnom nivou, poput Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Te tri institucije su stubovi zajedničkog sistema bezbjednosti, vladavine prava i ekonomije u BiH.
On je na kraju intervjua kazao da je o “stvarima o kojima je pričao na RTRS-u” razgovarao i sa ruskim ministrom spoljnih poslova, prenio je portal Istraga.
“Razgovarao sam sa Lavrovim, noć prije. Razgovarali smo o svim pitanjima pa i ovim o kojima smo razgovarali Vi i ja”, rekao je Dodik.
Oružane snage BiH blisko sarađuju sa NATO-om i oružanim snagama članica Alijanse.
Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu u martu zaprijetila je BiH da će Rusija reagovati ukoliko ta država preduzme korake ka članstvu u NATO-u jer će Moskva to protumačiti kao neprijateljski čin.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora (UO) Savjeta za sprovođenje mira u BiH (PIC) ukazali su dans da je za građane te zemlje od ključne važnosti da institucije funkcionišu na svim nivoima vlasti, uključujući Oružane snage BiH. U saopštenju poslije sjednice UO PIC-a, u kojem se navodi da se Rusija nije saglasila sa tekstom zajedničke izjave, piše da svi politički predstavnici imaju odgovornost da učestvuju u radu institucija na svim nivoima vlasti kako bi služili onima koji su ih izabrali, prenijela je agencija Beta. "Bez zalaganja i saradnje nema prijeko potrebnih reformi, posebno onih koje se odnose na vladavinu prava, a koje su od ključne važnosti kako bi BiH mogla da krene dalje na putu ka EU. Građani BiH bez toga neće moći u potpunosti da ostvare pravo na mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost", navedeno je u saopštenju. Ambasadori su naveli da očekuju od svih čelnika da odbace retoriku koja vodi destabilizaciji i podjelama i da prekinu sve aktivnosti u tom pogledu, uključujući prijetnje otcjepljenjem i osporavanje postojanja BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. "Uporni smo u podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH. Pokušaji da se poništi 26 godina teško stečenog napretka i mira suprotni su onome na šta su se svi politički lideri obavezali i ka čemu BiH treba da ide", piše u saopštenju. Dodik predvodi mjere za opstrukciju centralne vlade otkad je bivši međunarodni predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo zakon koji zabranjuje poricanje genocida i ratnih zločina.
Dodik je prošle nedjelje rekao da nekoliko ekspertskih grupa radi na sastavljanju novog ustava RS i zakona o odbrani, pravosuđu i finansijama tog entiteta.
Dodao je da ti potezi neće biti u suprotnosti da ustavom jer su te tri institucije formirane na osnovu odluka međunarodnih mirovnih izaslanika i nisu uvrštene u ustav. Kazao je i da će biti sačuvan teritorijalni integritet BiH.
Kritičari kažu da entitetski parlament ne može poništiti odluke koje su odobrene u državnom.
Bonus video:
