Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je svog dugogodišnjeg saradnika Stivena Milera za šefa kabineta Bijele kuće, povjerivši arhitekti nekih od svojih najstrožih unutrašnjih politika jednu od najmoćnijih funkcija u Vašingtonu, nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad Kongresom.
Miler, koji će na toj funkciji zamijeniti Suzi Vajls, preuzima dužnost u trenutku kada se predsjednik SAD priprema za suočavanje sa Predstavničkim domom i Senatom pod kontrolom demokrata, kao i sa talasom istraga u Kongresu protiv njegove administracije, piše Rojters.
Miler, dugogodišnji zagovornik širokih predsjedničkih ovlašćenja, preuzima funkciju u trenutku kada bi poraz Republikanske stranke na međuizborima održanim u utorak mogao da primora Trampa da se u sprovođenju svoje unutrašnje politike još više oslanja na izvršnu vlast.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama nazvao Milera „jednim od svojih najpouzdanijih savjetnika“, a Suzi Vajls pohvalio zbog „izvanrednog posla“ koji je obavila. Tramp je naveo da će promjena stupiti na snagu u ponedjeljak.
Jedan zvaničnik Bijele kuće kazao je da Milerovo imenovanje pokazuje da Tramp nema namjeru da preispituje svoju politiku, već da nagrađuje najodanije saradnike.
„On ne mijenja kurs“, rekao je zvaničnik, uprkos tome što su desetine miliona američkih birača odbacile Trampovu unutrašnju i spoljnu politiku.
Tramp je ove sedmice izjavio da je spreman da sarađuje sa demokratama u Kongresu. Međutim, imenovanje Milera, poznatog po oštrom nastupu i beskompromisnim stavovima, moglo bi da nagovijesti konfrontacioniji pristup i obnovljene napore da se sprovede predsjednikova agenda u oblasti imigracije i drugih pitanja, kazalo je nekoliko zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je bio nezadovoljan radom svojih političkih i komunikacionih timova uoči izbora održanih u utorak, dok je njegova popularnost u javnosti pala na nivo blizu istorijskog minimuma. Ove sedmice je, prema riječima osobe upoznate sa razgovorima, rekao da Bijela kuća mora da bude „agresivnija“ dok demokrate ponovo preuzimaju kontrolu nad Kongresom.
„Misija je sada jasnija nego ikada“, napisao je Miler na mreži Iks nakon imenovanja. „Boriti se svom dušom da podržimo našeg predsjednika i odbranimo ovu veličanstvenu Republiku.“
Hakim Džefris, koji bi trebalo da postane novi predsjedavajući Predstavničkog doma iz redova demokrata, reagovao je na imenovanje nazvavši Milera „neodgovornim ekstremistom“ u objavi na mreži Iks.
Predvodio oštre mjere protiv imigranata
Miler (41) jedan je od Trampovih najdugovječnijih saradnika i jedan od rijetkih koji su bili dio njegove administracije tokom oba predsjednička mandata.
Od Trampovog povratka u Bijelu kuću 2025. godine, Miler je zvanično obavljao funkciju zamjenika šefa kabineta pod rukovodstvom Suzi Vajls, ali je imao nesrazmjerno veliki uticaj na značajan dio Trampove unutrašnje politike i direktan pristup predsjedniku.
Najpoznatiji je, vjerovatno, po tome što je predvodio Trampovu oštru kampanju protiv ilegalne imigracije, postavivši cilj od 3.000 hapšenja dnevno. Nastojanja da se taj cilj ostvari dovela su do raspoređivanja maskiranih američkih imigracionih agenata u zajednice širom zemlje, koji su sve češće hapsili ljude bez krivičnog dosijea, uključujući i one koji su decenijama živjeli u Sjedinjenim Državama, podsjeća Rojters.
Međutim, te mjere nailaze na slabu podršku američke javnosti. Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, završenoj početkom ove sedmice, svega 36 odsto ispitanika ih podržava, dok im se 54 odsto protivi.
Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u Odboru Predstavničkog doma za nadzor i reformu vlade, rekao je da njegova stranka planira da istraži Milerovu imigracionu politiku.
„Stiven Miler bi trebalo da angažuje advokata“, poručio je.
Miler je takođe bio duboko uključen u Trampovu kampanju preoblikovanja savezne administracije, koja je tokom 2025. dovela do otpuštanja desetina hiljada državnih službenika. Bio je i jedna od ključnih figura u sukobima administracije sa univerzitetima, programima za podsticanje raznolikosti i drugim institucijama.
Zagovornik tvrde spoljne politike
Kada je riječ o spoljnoj politici, Miler je glasno podržavao Trampove smrtonosne vojne napade na plovila za koja se sumnja da prevoze drogu u Karipskom moru i Tihom okeanu, kampanju koja je otvorila brojna pravna pitanja.
Takođe je hvalio američke i izraelske napade na Iran i branio pomorsku blokadu i sankcije kao načine za slabljenje Teherana i ograničavanje njegove sposobnosti da ugrožava susjedne zemlje.
Nije jasno da li i dalje zastupa takav stav nakon što su birači ove sedmice kaznili republikance, djelimično i zbog ekonomskih posljedica rata sa Iranom.
Mark Šort, koji je tokom Trampovog prvog mandata bio šef kabineta tadašnjeg potpredsjednika Majka Pensa, rekao je da Tramp u Mileru „dobija nekoga ko mu je potpuno privržen“ i ko je spreman da se sukobljava sa Kongresom oko pitanja poput imigracije i kongresnih istraga.
„To ne ukazuje na velika očekivanja kada je riječ o donošenju zakona uz podršku obje stranke“, rekao je Šort u intervjuu.
Ministar odbrane Pit Hegset, koji se suočava sa zahtjevima demokrata za opoziv zbog rata sa Iranom, pozdravio je Milerovo unapređenje objavom na društvenim mrežama u kojoj je napisao: „Patriote imaju kontrolu.“
Njegova reakcija odražava oduševljenje dijela Trampovih saveznika zbog toga što Miler dobija još veća ovlašćenja.
Promjene nakon izbornog neuspjeha
Šef kabineta Bijele kuće obično ima veliki uticaj jer kontroliše pristup predsjedniku. Osoba na toj funkciji rukovodi osobljem Bijele kuće, organizuje predsjednikovo vrijeme i raspored obaveza i koordinira rad sa drugim državnim institucijama i članovima Kongresa.
Vajls (69), koja je ostavku podnijela u četvrtak veče, preći će u Trampov politički tim, prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće.
Ta iskusna politička operativka sa Floride bila je prva žena na funkciji šefa kabineta Bijele kuće.
Na tu poziciju donijela je višedecenijsko političko iskustvo, a smatralo se da je uspostavila disciplinovaniji način rada od pojedinih ranijih Trampovih najbližih saradnika. Nastavila je da obavlja dužnost čak i dok je ranije ove godine bila na liječenju od raka dojke u ranoj fazi.
Vajls je rijetko dovodila u pitanje Trampovu politiku, ali je unijela disciplinu u administraciju čiji je rad često bio haotičan i važila je za glas razuma. Njen odlazak otvara pitanje ko će preuzeti tu ulogu.
Tokom svog prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, Tramp je promijenio čak četiri šefa kabineta, što je neuobičajeno veliki broj, budući da se smatralo da nijedan od njih nije uspijevao da obuzda nepredvidivog predsjednika.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
