Evropska unija i Sjedinjene Države rade sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine u pokušaju da riješe mučnu političku krizu i pomognu u sastavljanju neophodnih izmjena izbornog zakona, izjavili su juče njihovi predstavnici.
Predstavnici Republike Srpske blokiraju rad državnih institucija BiH od kraja jula u znak protesta protiv mjere bivšeg Visokog predstavnika Valentina Incka, kojom je zabranjeno poricanje genocida i ratnih zločina.
Uz to, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se zalaže za otcjepljenje RS, najavio je povlačenje iz svih državnih institucija, uključujući vojsku i najviše pravosudne i poreske organe, i osnivanje sopstvenih.
“Ovdje smo da nađemo izlaz iz političke krize,” izjavila je Angelina Ajkhorst, direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS).
Ona je nakon niza sastanaka sa političkim liderima u BiH izjavila da više nema vremena za retoriku podjele ili akcije podjele, prenio je Rojters.
“Vrijeme je za rješenja i konstruktivan rad.”
Obraćajući se novinarima zajedno sa specijalnim izaslanikom američke administracije za izbornu reformu u BiH, Metjuom Palmerom, Ajkhorstova je rekla da njih dvoje takođe pomažu u pronalaženju rješenja za neophodne ali sporne izborne reforme sa ciljem suzbijanja diskriminacije i korupcije.
“To su teški zadaci i potpuno smo svjesni odgovornosti koju imamo”, kazala je.
Dvoje zvaničnika je naglasilo podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
“Uzbunio nas je i zabrinuo porast tenzija tokom posljednjih nekoliko nedjelja, i aktivnosti koje izazivaju taj porast tenzija. Odlučni smo da uradimo sve što možemo da pomognemo da situacija deeskalira, da vratimo osjećaj mira i osjećaj da postoji put ka stabilnijoj i mirnijoj budućnosti BiH”, rekao je Palmer.
Prema njegovim riječima, SAD će i dalje podržavati BiH na njenom putu ka EU. Dodao je da je moguć napredak u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, koje bi omogućile primjenu presuda Evropskog suda za ljudska prava, prenijela je Beta.
“Smatramo da je moguće ići naprijed i rješavati presude Evropskog suda na način koji je u skladu sa ustavnom mantrom BiH - jedna zemlja, dva entiteta, tri naroda. Taj proces nije jednostavan u pronalasku balansa i ravnoteže”, istakao je Palmer.
Sud u Strazburu je davno donio presudu u slučaju “Sejdić-Finci”, prema kojoj i pripadnicima nacionalnih manjina mora da bude omogućeno da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo BiH, kao i da budu birani u Dom naroda parlamenta BiH.
Palmer je još kazao da Ajkhorstova i on nisu angažovani u pregovorima bilo koje vrste, da nemaju namjeru da nameću bilo kakav model izborne reforme, već samo pomažu u razgovorima strana u BiH.
Deklaracija SNSD: Vraćanje nadležnosti RS ili samoopredjeljenje
Glavni odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) usvojio je Informaciju o prenijetim nadležnostima Republike Srpske na nivo BiH i postupku vraćanja nadležnosti, u kojoj se navodi da bi u narednim sedmicama Vlada RS u Narodnu skupštinu trebalo da uputi set zakona kojima će RS biti vraćane nadležnosti prenijete na državni nivo.
Ukoliko ne dobije svoje vojne formacije i pravosuđe, RS će aktivirati pravo na samoopredjeljenje, navedeno je u dokumentu, čije je djelove objavio sarajevski portal Istraga.
U tom dokumentu se navodi da, ako RS dobije svoje vojne i pravosudne institucije, državnim organima će silom biti zabranjeno djelovanje na teritoriji RS.
Ovaj proces, kako se navodi u Informaciji usvojenoj u četvrtak veče na sjednici Glavnog odbora SNSD-a na Palama, uključuje i donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH.
“Poslije toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS sa utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako ne odsele, putem intervencije organa RS”, navedeno je u dokumentu.
Stranka demokratske akcije (SDA) ocijenila je da deklaracija predstavlja najozbiljniji nasrtaj na ustavnopravni poredak BiH i direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te “potvrdu namjere režima Milorada Dodika da izazove sukobe i ugrozi stabilnost i mir u BiH, a posljedično i u cijelom regionu”, saopšteno je iz SDA.
Ocijenili su da je “dosadašnja retorika Milorada Dodika pretočena u zvanične dokumente”, kao i da je krajnje vrijeme za odlučnu reakciju Tužilaštva BiH, koje ima sve elemente za pokretanje istraga i podizanje optužnice.
“Od zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i od OHR-a, zahtijevamo da preduzme odlučne i konkretne aktivnosti da bi se spriječila eskalacija kojom prijeti Milorad Dodik”, naveli su iz SDA.
Dodali su da je takva reakcija izostala kada je slične korake 1991. i 1992. godine preduzimao Radovan Karadžić, što je, kako su naveli, rezultiralo užasnim sukobom, ratnim zločinima i genocidom.
Dodik: Prijetnje sankcijama odraz nemoći SAD
Dodik je optužio specijalnog izaslanika američke administracije za Balkan, Gabrijela Eskobara, da se miješa u unutrašnje stvari BiH.
“Dobro je što se ne pominje članstvo BiH u NATO, dobro je što Amerikanci kažu da nema Dejtona dva. To je sve ono što mi iz RS činimo, da vratimo BiH na ustavni poredak i poštovanje Ustava, ali Eskobar se miješa u unutrašnje stvari BiH i mislim da je postalo degutantno na koji način se miješaju”, kazao je Dodik, komentarišući Eskobarovo obraćanje u američkom Kongresu.
On je ocijenio da su prijetnje sankcijama krah diplomatije SAD i odraz nemoći.
Eskobar je u svom obraćanju ukazao da su “opasne” Dodikove prijetnje institucijama na državnom nivou.
“Prijete da podriju Dejton, evropski izbor i perspektivu svih građana BiH. Intenzivno smo angažovani sa lokalnim akterima i našim partnerima da se suprotstavimo bilo kojim potezima koji prijete povratkom na problematičnu prošlost Bosne, umjesto da se obezbijedi njena svijetla budućnost”, kazao je Eskobar.
On je izjavio da SAD sa partnerima iz EU na tome da se uspostave sankcije protiv Dodikovih destabilizujućih akcija.
Dodik je juče ocijenio da BiH nije sposobna da se izbori sa miješanjem stranaca u njene unutrašnje stvari.
“BiH nema snage da se suprotstavi ovim miješanjima, kao što je to uradio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kada je rekao da će protjerati deset ambasadora i, kada su se ovi izvinili za svoje ponašanje, onda su rekli da mogu ostati. Tako to rade prave zemlje, a ne ove zemlje u pokušaju, kakva je BiH”, kazao je Dodik.
Bonus video:
