Sa zahtjevom da se iz centra Beograda ukloni mural posvećen osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, više nevladinih organizacija, aktivisti za ljudska prava i građani održali su protest 13. novembra.
Protest "Mural mora pasti" održan je na Cvetnom trgu - nekoliko stotina metara dalje od murala Ratku Mladiću.
Jedan je u nizu skupova građana i nevladinih organizacija nakon što je policija spriječila aktiviste da prekreče mural na Međunarodni dan borbe protiv fašizma (9. novembar).
Organizatori protesta poručili su da je vrijeme da država Srbija prestane da negira genocid u Srebrenici, za šta je Ratko Mladić kao general Vojske Republike Srpske pred sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor, i da promijeni odnos prema osuđenima za ratne zločine - "da diže spomenike žrtvama, a ne zločincima".
Poslije obraćanja govornika, učesnici protesta se iz bezbjednosnih razloga nisu uputili ka muralu Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici. Učesnike protesta je od grupe desničara koji su pokušali da ometaju skup razdvajala policija.
"Previše je policije, previše je desničara. Mi smo pristojni ljudi i mi ne želimo da se desi incident", rekla je okupljenima aktivisktinja za ljudska prava Aida Ćorović.
Ćorović je 9. novembra privedena jer je bacila jaja na mural Ratku Mladiću.
Sve vrijeme tokom protesta i obraćanja govornika, grupa neimenovanih desničara vrijeđala je učesnike. Policijski kordon je sprečavao desničare da im priđu.
Pored uvreda na račun učesnika protesta, desničari su uzvikivali povike podrške Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Desničarima su učesnici skupa na uvrede odgovarali povikom "fašisti" i pjevali su antifašističke pjesme.
Policijske snage bile su raspoređene i u ulicama oko Cvetnog trga gdje je održan protest.
Policijski kordon bio je prisutan i na mjestu gdje se nalazi mural Ratku Mladiću - na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića.
Na protestu okupljeni nose transparente "Mural mora pasti", "Kravica, 1.313 muškaraca i dječaka ubijeno", "Pilica, ubijeno 1.735 muškaraca i dečaka". Na protestu je prisutan veliki broj policijskih službenika, koji mahom stoje između pristalica i protivnika murala.
Žene u crnom razvile su transparent "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici". Medju okupljenima su i opozicioni političari.
Šta su poručili govornici?
Aktivistkinja Aida Ćorović je u govoru na protestu izjavila da je promjena odnosa prema ratnim zločincima "ključna stvar za ozdravljenje" Srbije.
"Imam dobru vijest za sve nas - pobijedićemo. Pobijedićemo zato što je naše gorivo ljubav prema drugom ljudskom biću", rekla je Ćorović.
"Da li se sjećate kako je počeo pad Hitlera? Počeo je da skuplja dječake, da struže dno njemačke kace. Ovi momci koji stoje večeras pored nas, nažalost sa druge strane, jesu to što (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić struže. To sve najavljuje njegov kraj. Neće ovaj režim da traje još dugo", rekla je ona.
Obraćajući se desničarima, Ćorović je rekla "da i njih voli i da joj je žao što su na toj strani".
Aktivistkinja Jelena Jaćimović, koja je zajedno sa Aidom Ćorović privedena 9. novembra zbog bacanja jaja na Mladićev mural, ocijenila je na protestu da političke stranke treba da se izjasne da je Mladić osuđeni zločinac.
"I to je minimum minimuma koji treba da učine", rekla je aktivistkinja Jelena Jaćimović.
Filipović: Država stala uz one koji podržavaju Mladića
Reditelj Stevan Filipović je tokom govora primijetio da desničari okupljenima uzvikuju "ustaše", što je naziv vojsku Nezavisne države Hrvatske koja je činila masovne zločine tokom Drugog svjetskog rata.
"Meni su ustaše pobile članove porodice. Za mene su ovi što podržavaju Mladića isti kao ustaše", rekao je Filipović.
On je naglasio da je "država stala uz one koji podržavaju Mladića".
"Najveći mural ratnim zločincima je ovaj režim (u Srbiji)", rekao je Filipović.
Đurić: Podići spomenike žrtvama, a ne zločincima
Ivan Đurić iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava rekao je da je protest "nastavak borbe da u Srbiji vlada zakon, a ne pravo jačeg".
Prema njegovim riječima, protest je "nastavak otpora" zato što je dio Beograda okupirala grupa desničara.
"Naš najveći problem je u tome šta oni štite i koga oni štite, štite mural Ratka Mladića", naglasio je on.
Podsjetio je na Mladićevu odgovornost za genocid u Srebrenici godine i Mladićeve izjave nakon što su snage bosanskih Srba ušle u Srebrenicu u julu 1995. godine.
"Naša je odgovornost i dug prema žrtvama genocida u Srebrenici, zato što je to rađeno u naše ime. Pozivam da se okrenete i da se zamislimo...da bi naše društvo podizalo spomenike žrtvama, a ne zločincima", istakao je Đurić.
Novinar Rade Radovanović se okupljenima obratio antifašističkim pozdravom "smrt fašizmu, sloboda narodu".
Desničarima, koji su za sve vrijeme obraćanja pokušavali da prekinu i njega i druge govornike, Radovanović je poručio "nećete proći".
Šta se dešavalo ispred murala?
Nekoliko stotina metara dalje od mjesta gdje su nevladini aktivisti i građani protestovali, mural na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića "štitili" su nepoznati momci sa kapuljačama. U njihovoj blizini bio je policijski kordon.
Lik Mladića stoji gotovo četiri mjeseca na fasadi zgrade na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića.
Nepoznati autor naslikao je mural krajem jula ove godine, mjesec dana nakon što je sud u Hagu 8. juna potvrdio doživotni zatvor Ratku Mladiću.
Zašto je zabranjeno da se mural prekreči?
Obrazloženje policije za zabranu skupa na Međunarodni dan borbe protiv fašizma (9. novembar), kada je mural trebalo da bude prekrečen, bilo je da postoji opasnost od međusobnog fizičkog sukoba (pristalica i protivnika najavljenog skupa) i narušavanja javnog reda i mira.
Ipak, 9. novembra su aktivistkinje za ljudska prava Aida Ćorović i Jelena Jaćimović gađale jajima mural, nakon čega su bile privedene.
U znak protesta zbog toga, aktivisti nevladinih organizacija i građani pokušali su da dođu do zgrade na kojoj je mural, ali ih je policija u tome zaustavila. Na mjestu skupa bilo je i pripadnika desničarskih organizacija.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 10. novembra, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da je policija štitila građane od međusobnog sukoba.
"Da to policija nije uradila, danas biste govorili zašto policija nije zaštitila sve kad su svi znali da će da se pojave i jedne i druge grupe ispred tog murala i da će doći do fizičkog obračuna", rekao je Vučić.
Vladajuća koalicija u Srbiji, predvođena Vučićevom Srpskom naprednom strankom (SNS), ne priznaje da se u Srebrenici u julu 1995. godine dogodio genocid. Najvši državni zvaničnici govore da se u Srebrenici dogodio "strašan zločin".
Četiri mjeseca se ne uklanja mural
Za četiri meseca koliko je mural na fasadi zgrade nijedna gradska institucija ga nije uklonila, a nepoznati građani su bez uspjeha pokušavali da ga oštete ili prekreče. Autori, za koje se sumnja da pripadaju desničarskim i navijačkim grupama, u više navrata su ga čistili i vraćali u prvobitno stanje.
Rješenjem komunalne inspekcije beogradske opštine Vračar od 20. septembra, u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, naloženo je stambenoj zajednici da u roku od dva dana od prijema grafit ukloni, o svom trošku.
Zbog sloja kojim je zaštićen, za uklanjanje murala je potrebna specijalizovana firma za čišćenje fasada.
Međutim, sve kontaktirane firme, kako su ranije za RSE rekli stanari zgrade, odbile su uklanjanje murala.
Ćutanje republičkih i gradskih institucija
Na upit RSE o postupanju policije – da li su podnijete krivične prijave zbog crtanja grafita sa Mladićevim likom i da li to policija tretira kao krivično djelo, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo.
Da li će i kada mural biti uklonjen, nije odgovoreno ni iz uprave Grada Beograda i Komunalne milicije - gradskog organa koji je zadužen za zaštitu i održavanje komunalnog reda u Beogradu.
Nije odgovorila ni komunalna inspekcija beogradske opštine Vračar na čijoj se teritoriji nalazi zgrada sa Mladićevim likom, a koja je izdala rješenje stanarima da grafit uklone sa fasade.
U međuvremenu nevladine organizacije, poput Inicijative mladih za ljudska prava optužuju državu da čuva mural, dok predsjednik Srbije odgovara da je policija čuvala red i mir.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) vlastima u Srbiji je poručeno da "Ratko Mladić ne treba da bude lice koje Beograd pokazuje svijetu", a iz Evropske unije je ponovljen stav o potrebi da se efikasno prevaziđe nasljeđe prošlosti, odnosno o uzdržavanju od bilo kakvog veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina.
Bonus video:
