procurjeli zapisnici sa sastanka

Gardijan: EU tajno mijenja zakon o genocidu u BiH

Visoki zvaničnici navodno privatno zaključili da novi zakon, koji nalaže kazne za poricanje genocida, rizikuje ponovno pokretanje novog regionalnog sukoba

6279 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Visoki zvaničnici Evropske unije rade iza kulisa na „ispravljanju“ novog zakona u Bosni i Hercegovini koji nalaže kazne za poricanje genocida u Srebrenici, nakon što su privatno zaključili da rizikuje ponovno pokretanje novog regionalnog sukoba, piše britanski Gardijan.

Milorad Dodik, srpski član rukovodstva BiH, optužen je posljednjih mjeseci da pokušava da razbije zemlju povlačenjem srpskih predstavnika iz državnih institucija, navodi se u tekstu Gardijana.

Tvrdio je da postoji neravnoteža moći i da kada je Valentin Incko, odlazeći šef bosanskohercegovačke kancelarije visokog predstavnika, ovog ljeta zabranio poricanje genocida, to je bilo nedemokratski.

Dodikovi potezi da povrati ovlašćenja naišli su na široku osudu međunarodne zajednice, koja ga optužuje da vodi region u rat, ali procurjeli zapisnici otkrivaju da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji zaključio da je Inckov zakon odgovoran za trenutnu krizu, prenosi Nova.rs.

Tokom sastanka sa delegacijom EU u Bosni, Varhelji – koji je odgovoran za jačanje odnosa NATO bloka sa BiH – dao je „iskrenu ocjenu“ da je Incko „kriv za trenutnu političku krizu“ u zemlji i „delegitimizaciju“ kancelarije Visokog predstavnika.

„Iako se Inckovi amandmani ne mogu osporiti sa stanovišta suštine zakona, činjenica da su nametnuti poslednjeg dana mandata Visokog predstavnika Incka bila je problematična“, navodi se u zapisniku sastanka s Varheljijem koji je održan 25. novembra.

Varhelji, koji je blizak desničarskom premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, rekao je svojim kolegama zvaničnicima EU da je bošnjačko rukovodstvo nagovijestilo spremnost da se ovo pitanje riješi usvajanjem novog zakona koji bi Dodika i Republiku Srpsku mogao da vrati u institucije BiH.

Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1994. godine okončan je građanski rat koji je odnio oko 100.000 života nakon raspada Jugoslavije, uključujući i više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana ubijenih u Srebrenici i okolini.

Sporazumom je uspostavljen novi Ustav BiH, koji se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju čine pretežno Bošnjaci i Hrvati, i Republike Srpske. Tročlano predsjedništvo Bosne čine predstavnici te tri glavne etničke grupe.

Takozvana Bonska ovlašćenja iz 1997. godine takođe daju značajna ovlašćenja za donošenje zakona kancelariji Visokog predstavnika zaduženog za sprovođenje sporazuma. Ima ovlašćenje da nameće odluke ili smjenjuje zvaničnike koji potkopavaju poslijeratnu etničku ravnotežu i napore za pomirenje, navodi Gardijan.

Incko, austrijski diplomata, u julu je proglasio poricanje genocida kažnjivim do pet godina zatvora.

U zapisniku se vidi da je Varhelji rekao da vjeruje da postoji izlaz iz trenutne krize i da je odobrio specijalnu sednicu Narodne Skupštine Republike Srpske 10. decembra na kojoj su članovi podržali rezoluciju kojom se podržava vraćanje ovlašćenja.

Njegov uslov je, međutim, bio da se Zakon kojim se traži da se državi vrate ovlašćenja u oblasti poreske uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage, odloži za šest mjeseci kako bi se omogućilo vrijeme za pregovore.

Varhelji je rekao da je postupanje sa zakonom o genocidu od vitalnog značaja kako bi Dodik priznao Inckovog nasljednika, Kristijana Šmita iz Njemačke, koji je rekao da se region suočava sa najvećom krizom u posljednjih 25 godina

Portparol Evropske komisije nije odmah odgovorio na Gardijanov zahtjev za komentar.