podaci državnog zavoda za statistiku

U Hrvatskoj lani najviše umrlih od Drugog svjetskog rata

Kako se navodi u podacima DZS-a, prošle godine je u Hrvatskoj umrlo 63.611 osoba

1511 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je nove privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu. Kako se navodi u podacima DZS-a, prošle godine je u Hrvatskoj umrlo 63.611 osoba, što je najviše umrlih u jednoj godini od Drugog svjetskog rata. Rođeno je 36.505 djece.

To znači da je u prošloj godini zabilježen negativni prirodni priraštaj od 27.106. Objavljeni su i podaci za prethodne godine - 2020. u Hrvatskoj su umrle 57.023 osobe, što znači da je lani u Hrvatskoj umrlo 6.588 više ljudi nego 2020. godine, prenosi Indeks.

U Hrvatskoj su u 2020. godini umrle 57.023 osobe, što je za 10.1 posto više nego u prethodnoj godini, a stopa mortaliteta bila je 14.1, dok je stopa nataliteta iznosila 8.9. Uz to, stopa totalnog fertiliteta iznosila je 1.48, što je znatno ispod nivoa jednostavne reprodukcije 2.1, navodi se u izvještaju.

U 2020. ukupno je rođeno 35.987 djece, i to 35.845 živorođene i 142 mrtvorođene, zabilježen je pad broja živorođene djece za 0.8 posto u odnosu na 2019, to jest rođeno je 290 djece manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51.3 posto muške i 48.7 posto ženske djece.

Kao i godini prije, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, i to 44.2 posto, drugorođene, 33.9 posto, trećerođene, 13.7 posto te četvrtorođene i višerođene, 7.1 posto. Izvan braka rođeno je 8176 živorođene djece, tj. 22.8 posto od ukupno živorođene djece.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. bila je 22.8 godina, a u 2020. iznosila je 29.4 godine. Muškarci su u prosjeku umirali sa 73.8 godina, a žene s 80.7 godina.

Glavni uzroci smrti

U 2020. i u prethodnim godinama najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sistema (34.6 posto muškaraca i 45.3 posto žena) i novotvorina (27.6 posto muškaraca i 19.9 posto žena).

U 2020. godini umrlo je 142 odojčadi. Od toga je 32.4 posto odojčadi umrlo u prvom danu života. Promatrajući smrtnost odojčadi u dužem razdoblju, uočava se znatan pad. Stopa umrle odojčadi (broj umrlih na 1000 živorođenih) iznosila je 41.1 u 1968, 13.1 u 1988, a 4.0 u 2020.

Stopa prirodnog priraštaja u 2020. bila je negativna i iznosila je -5.2, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 62.9.