Bugarski premijer Kiril Petkov izjavio je da je postignut značajan napredak u pregovorima sa Sjevernom Makedonijom o sporu dvije zemlje, zbog kojeg Sofija blokira početak pristupnih pregovora Evropske unije sa Skopljem.
Petkov je rekao da je napredak postignut u pregovorima o zajedničkoj komisiji za istoriju Bugarske i Sjeverne Makedonije, koja je dogovorena još prije pet godina, ali do sada nije postigla nikakve rezultate.
Bugarska od Skoplja zahtijeva da prizna da je istorija Sjeverne Makedonije od prije 1944. godina ustvari istorija Bugarske, i da, kako se tvrdi, prestane da svojata neke bugarske istorijske ličnosti.
"Uspjeh dolazi kada obje zemlje pokažu želju da sarađuju", rekao je Petkov, prenio je briselski portal Euraktiv.
Uslov Bugarske za podizanje veta na početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom je da prestane navodni govor mržnje protiv Bugara i da se ustavnim promjenama obezbijedi zaštita Bugarske manjine, a da EU obezbijedi mehanizme kojima će kontrolisati i da se Skoplje pridržava tih obaveza.
Novi je problem, međutim, stvorio rezultat popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji, na kojem se samo oko 3.500 ljudi izjasnilo kao Bugari. Istovremeno bugarski pasoš, prema tvrdnjama vlasti u Sofiji, ima više od 120.000 građana Makedonije, a još desetine hiljada čekaju da ga dobiju.
Skoplje tvrdi da je to dvojno državljanstvo samo rezultat želje Makedonaca da postanu državljani EU, dok je za Sofiju to dokaz njihovog bugarskog porijekla.
Kiril Pekov je rekao da će na sljedećem popisu u Sjevernoj Makedoniji vjerovatno postojati i unaprijed odštampana opcija da se građani izjasne kao Bugari, što do sada nije bio slučaj, za razliku od drugih priznatih manjina koje su na listićima za popis imale svoju rubriku.
Ipak, Sjeverna Makedonija vidi Petkova kao umjerenijeg političara i priliku da Bugarska povuče svoj veto. Za razliku od premijera, bugarski predsjednik Rumen Radev ima mnogo nepomirljiviji stav prema Skoplju. Radev je optužio Makedoniju da je popis bio praćen brojnim kršenjima prava Bugara i da im nije bilo omogućeno da se tako izjasne.
Istovremeno, i zemlje Evropske unije vrše pritisak na Bugarsku da odustane od veta i omogući početak pristupnih pregovora sa Skopljem, ali i sa Tiranom, čiji je evropsku put Brisel povezao. Posebno je snažno zalaganje Francuske, koja taj spor pokušava da riješi još u svom mandatu predsjedavajuće EU.
Petkov i Radev su se u četvrtak, 31. marta, sastali i sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varhejijem, koji je nakon sastanka na Tviteru poručio da je sa Radevim imao dobar razgovor i da postoje "dobri izgledi za rješavanje preostalih bilateralnih pitanja" između Sofije i Skoplja.
I evropski izaslanik za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak ocijenio je, posle razgovora sa njemačkim državnim sekretarom Mihaelom Rotom, da EU mora da održi svoja obećanja i da otvori pregovore sa Skopljem i Tiranom i Kosovu odobri liberalizaciju viznog režima.
Njemački kancelar Olaf Šolc i njegov austrijski kolega Karl Nehamer ocijenili su u četvrtak da EU, u svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, mora da ubrza pregovore o prijemu sa svim državama Zapadnog Balkana.
Posle razgovora o posljedicama ruske invazije, Šolc je naglasio da EU sada "mora da osigura da se region u njenom susjedstvu ojača i podrži". "U to naravno spada i jasna evropska perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana", rekao je njemački kancelar.
Šolc je naglasio i da što prije treba otvoriti pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i da svako dalje odlaganje "čini Zapadni Balkan ranjivim i otvorenim za uticaj stranih aktera".
Nehamer je precizirao da se takav uticaj može očekivati od Rusije, ali i od Kine, i da je zato "od geostrateškog interesa" ubrzanje procesa i da se ljudima u tim zemljama pruži konkretna "plodonosna perspektiva".
Bonus video:
