Politika je očito umiješala prste i u ovom slučaju, tako da je izvjesno da su i Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine djelovali pod pritiskom, izjavio je za “Vijesti” novinar i politički analitičar iz Banjaluke Željko Raljić, komentarišući pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
“Dakle, mi sada imamo nepravosnažnu presudu i ponovljeno krivično djelo, zbog čega pravosudni organi terete i traže Dodika. Zvučaće čudno, ali imam utisak da on ima i podršku dijela Bošnjaka za ovo što radi, a hrvatska podrška je neupitna, bez obzira na zvanične izjave političkih predstavnika. Dakle, mislim da je kriza u BiH tek počela, ako je ikad i prestala nakon rata”, rekao je Raljić.
Povodom odluke Interpola da ne prihvati zahtjev Suda BiH za međunarodnom potjernicom za Dodikom, Raljić kaže da nije u pitanju opstrukcija, već standardni protokol kod donošenja odluka.
Iako međunarodna policijska organizacija nije zvanično komentarisala ovu odluku, ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, izjavio je da je Interpol procijenio da zahtjev nije u skladu s članom 3 Statuta Interpola, koji zabranjuje intervencije ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera.
Nakon što je Sud BiH 27. marta od Interpola zatražio raspisivanje crvene potjernice, Srbija je Interpolu u Lionu uputila protestnu notu, pozivajući se na Statut Interpola.
Sud BiH je tražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem jer su napustili ili napuštali teritoriju BiH poslije raspisivanja centralne potjernice za njima, pošto se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH, koje ih tereti za “napad na ustavni poredak”.
Osim njih, Tužilaštvo BiH za isto krivično djelo tereti i premijera RS Radovana Viškovića.
Oni se smatraju odgovornim zbog usvajanja zakona u parlamentu RS, kojima se na teritoriji tog bosanskohercegovačkog entiteta zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS), kao i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
Sprema se nova potjernica?
Sud BiH će narednih dana uložiti žalbu na odluku Interpola jer Dodik izbjegava pozive u Tužilaštvo BiH, objavio je juče sarajevski portal Raport pozivajući se na neimenovane izvore iz pravosuđa BIH.
Pored toga, protiv Dodika se, sve do pravosnažnosti presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, i dalje vodi postupak po optužnici za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH, pri čemu se on vodi kao “nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu”.
Tužilaštvo BiH, navodi sarajevski portal, ostaje pri stavu da se ne radi o političkom progonu, naglašavajući da je i u prvom zahtjevu Interpolu navedeno da se postupak protiv Dodika ne vodi zbog činjenice da je predsjednik RS i političar, već da je zvaničnik entiteta koja krši Ustav BiH i predlaže i usvaja vanustavne zakone kojima se zabranjuje rad pravosuđa na teritoriji RS.
Po pisanju Raporta, Tužilaštvo BiH priprema i novu potjernicu koja, kako se ocjenjuje, neće imati primjese politike. Radi se o krivičnom djelu “pranje novca” u aferi “vila Dedinje”, u kojoj je Dodik osumnjičen za korupciju.
Komentarišući Dodikove posjete Izraelu i Rusiji u jeku krize, Raljić kaže da se one mogu smatrati njegovim uspjehom.
“I Izrael i Rusija u ovom trenutku imaju razloga da pošalju određenu poruku Zapadu zbog svojih, dobro poznatih problema s njima, tako da im Dodik dobro dođe za to. Otud i prijemi na najvišem nivou. No, to neće presudno uticati na dalji tok krize u BiH, niti će voditi njenom razrješenju. Da li će koristiti Dodiku koji želi da se umjesto u pritvoru, nađe za pregovaračkim stolom, hoće. Dakle, te posjete se mogu smatrati čak i Dodikovim uspjehom, bez obzira koliko će biti koristi od njih”.
Na pitanje da li stav Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića prema Dodiku vidi kao distanciranje, taktičku neutralnost ili prećutnu podršku njegovoj politici, Raljić je ocijenio da očigledno nema distanciranja ni neutralnosti, što jasno ukazuje na neku vrstu podrške.
“Prigovor Interpolu, pozivi na mirno razrješenje krize, dakle, tiha podrška”.
Dani visokog predstavnika u BiH odbrojani
Upitan koliki je stvarni uticaj međunarodne zajednice (Evropske unije, Sjedinjenih Država, Kancelarije visokog predstavnika u BiH-OHR) u ovoj situaciji i može li se očekivati intenziviranje pritiska na Dodika i institucije RS, Raljić je odgovorio:
“OHR, čini mi se živi svoje posljednje dane u BiH. Njegov dalji ostanak bi bio besmislen, jer do sada nije pokazao da može da drži stvari pod kontrolom. Kristijan Šmit se svojim odlukama zamjerio i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima. Dakle, djelovao je suprotno proklamovanim ciljevima. Uostalom, to bi mogao da bude dio nagodbe, ako se stvari budu rješavale kroz političke pregovore, a hoće. Ako ne javne, onda iza paravana”.
On je istakao da EU nikad nije imala konzistentan stav, niti se snašla u ulozi patrona u BiH, a da SAD zasada ćute, “što ne znači da ne postoji plan”.
Raljić smatra da nema uslova za dublju krizu i destabilizaciju u smislu oružanih sukoba u BiH.
“Iako je novim zakonima zabranjen rad državnoj Agenciji za istrage i zaštitu BiH na teritoriji Republike Srpske, ona i dalje nesmetano djeluje, a u policijskim akcijama sarađuje sa MUP-om RS”.
Raljić kaže da u sadašnjim okolnostima nije realna mogućnost otcjepljenja Republike Srpske.
“Nema tehničkih uslova, a ni političkih. Na kraju, upitna je i iskrena namjera Milorada Dodika. Ako mene pitate, to je politička foluška”.
Upitan da li se može očekivati promjena američke politike prema BiH, Raljić je rekao da SAD svoju politiku ne mijenjaju tako olako.
“Današnja BiH je američki konstrukt i to iz perioda kada je ta država bila na vrhuncu moći. Teško da će se tako brzo odnos SAD promijeniti i prema Balkanu, ne samo prema BiH”.
Govoreći o trenutnom raspoloženju među građanima BiH i RS, Raljić je ocijenio da vlada određena nezainteresovanost, jer su navikli na ovakve krize.
“U početku je bilo straha od neizvjesnosti, ali sada su već prihvatili da je to samo još jedna u nizu permanentnih političkih kriza u BiH. Mnogo je teže onima koji rade u pravosudnim i bezbjednosnim strukturama”.
Vučić: Situacija izmiče kontroli
Predsjednik Srbije je juče u Sofiji izjavio da situacija u BiH, zahvaljujući lošoj reakciji međunarodne zajednice, “polako, ali sigurno izmiče kontroli”, prenijela je agencija Beta.
“Nisam siguran u kom to dalje smjeru ide, jasno je da Bošnjaci to vide kao svoju priliku za drugo poluvrijeme i odstranjivanje Srba kao ‘remetilačkog faktora’ i suštinski žele ukidanje Republike Srpske sa svim njenim kompentencijama i prerogativima vlasti, iako to neće reći”, rekao je Vučić novinarima u Sofiji poslije sastanka Procesa Akaba o Balkanu, na kojem je situacija u BiH bila jedna od tema.
Dodao je da ga još više brine što je u razgovorima sa predstavnicima EU i NATO i pojedinih zemalja shvatio da niko ne želi kompromis “već konačni obračun sa Miloradom Dodikom i žele, iako to neće potvrditi, da RS nema nikakve kompetencije”.
Rekao je da će odluke Njemačke i Austrije da zabrane ulazak Dodiku slijediti i druge zemlje ocijenivši da to samo otežava situaciju.
U četvrtak je potvrđeno da su Njemačka i Austrija zabranile ulazak Dodiku, Stevandiću i Viškoviću zbog njihove politike “koja ide u secesionističkom pravcu”.
Povodom informacija da je pokrenut postupak protiv Dodika za “slučaj vile” na Dedinju, u Beogradu, Vučić je rekao da ne želi da komentariše rad Tužilaštva za organizovani kriminal u ovom trenutku, ali je dodao da je “interesantno da je zahtjeve policiji, UKP i SBPOK-u za ispitivanje Milorada Dodika na osnovu međunarodne pravne pomoći stigao baš u ovom trenutku”.
Dodao je da “Srbija neće učestvovati u progonu, hapšenju Milorada Dodika ili bilo čemu sličnom”.
Dodik je, navodno, vilu u beogradskom naselju Dedinje kupio 14. maja 2007. godine za 750.000 eura, tvrdeći tada da je nekretninu platio novcem od kredita u bijeljinskoj “Pavlović banci”, da bi se kasnije ispostavilo da je taj kredit podigao godinu kasnije, 27. juna 2008. godine.
Utvrđeno je da je zahtjev za kredit ovjerio pečatom Vlade RS, na čijem čelu je bio u to vrijeme.
Novac za kupovinu vile Dodik je uplatio putem Komercijalne banke u Srbiji, ali je Srbija godinama odbijala pravosuđu BiH da dostavi original ugovora s tom bankom.
Dodik se nije odazvao na poziv Tužilaštva BiH da u ovom slučaju bude saslušan 2. aprila, te su tužioci, kako navodi portal Raport, zato odlučili da traže novo raspisivanje potjernice i narede njegovo privođenje.
Bonus video:
