Izrazi poput "na srpskoj zemlji" i "poginuo za Srpsku Krajinu" neće više moći da budu na spomenicima u Hrvatskoj.
Oni sa takvim natpisima, podignuti poslije maja 1990. godine, moraće da budu uklonjeni.
Novi Zakon o grobljima zabranjuje natpise i obilježja koja "veličaju agresiju na Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Hrvatske" tokom Domovinskog rata devedesetih godina prošlog vijeka.
Zakon je usvojen 30. aprila u Saboru, a srpska zajednica u Hrvatskoj strahuje kako će se primjenjivati u praksi.
Za hrvatskog istoričara Dragana Markovinu ne bi bilo problema sa donijetim zakonom da je riječ o, kako kaže, "pristojnoj antifašističkoj državi".
"Ovdje se radi isključivo o nacionalistički motivisanom zakonu koji je donesen na insistiranje Domovinskog pokreta isključivo zato što im smetaju srpska nacionalistička obilježja na nekim od grobova", rekao je.
On dodaje da taj zakon "uopšte ne uključuje more ustaške simbolike na grobljima", navodeći da je "Milorad Pupovac u pravu kada je skrenuo na to pažnju".
Poslanici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), na čijem čelu je Pupovac, napustili su raspravu tokom koje su ušli u polemiku sa Domovinskim pokretom (DP).
Domovinski pokret je manjinski partner vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) premijera Andreja Plenkovića.
Šta kaže resorno Ministarstvo?
U hrvatskom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je moguće uklanjanje spomenika suprotnih najvišim vrijednostima ustavnoga poretka ili pozitivnim propisima Hrvatske.
U odgovoru na upit navedeno je da će se o svakom grobnom mjestu i spomen-obilježju odlučivati u posebnom upravnom postupku.
Ministarstvo je odbacilo tvrdnju da će biti uklanjani samo spomenici ispisani na ćirilici.
"Svi spomenici koji nisu u skladu sa Zakonom o grobljima biti će uklonjeni bez obzira na kojem su jeziku i pismu pisani", navelo je Ministarstvo.
Rješenje donosi jedinica regionalne samouprave, a uklanjanje je obaveza vlasnika.
Stručno mišljenje daje Povjereništvo od pet članova, a međi njima mora biti najmanje po jedan istoričar, istoričar umjetnosti, arhitekta i pravnik.
To tijelo imenuje župan odnosno gradonačelnik Zagreba.
Odluku o spornosti ili usklađenosti natpisa donosi Upravno odjeljenje za komunalne poslove županija.
Resorni ministar Branko Bačić rekao je 17. aprila za Hrvatsku radioteleviziju da, prema procjeni, postoji četrdesetak spomen-ploča, koje su "neprimjerenog sadržaja".
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatske nije u odgovoru za RSE navelo primjere spomenika koji bi mogli da budu uklonjeni.
Poslanici Domovinskog pokreta ukazali su tokom saborske rasprave na spomen-ploču Vukašinu Šoškoćaninu na porodičnoj kapeli na mjesnom groblju u Borovu Selu.
Na toj ploči pisalo je da je Šoškoćanin "narodni junak", a hrvatsko tlo je nazvano "srpskim".
Šoškoćanin je bio komandant Teritorijalne odbrane u Borovu na početku rata 1991. U okršaju sa njegovim snagama u maju te godine poginulo je 12 hrvatskih policajaca.
I sam je stradao par sedmica kasnije na Dunavu, pod nerazjašnjenim okolnostima, kada se prevrnuo brod.
Hrvatski mediji označavaju ga kao vođu pobune Srba na području Borova.
U novembru 2024. hrvatski mediji prenijeli su uz fotografije da je nadgrobna ploča uklonjena.
Kako je tekla skupštinska rasprava?
Poslanik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je tokom rasprave kako se stvara utisak da je po cijeloj Hrvatskoj "razasuto četničko groblje" što, kako je rekao, nije istina.
Domovinski pokret je prethodno izrazio zadovoljstvo što će njihova inicijativa omogućiti uklanjanje četničkih spomenika.
"Ako se pod vrijeđanjem vjerskih, nacionalnih i drugih osjećaja misli na one koji veličaju četničku ideologiju i znamenja, koji veličaju tvorevinu koja je i Srbima i Hrvatima nanijela ogromnu bol, žrtve, razaranja i trajne traume i ja sam protiv toga", rekao je Pupovac.
Ali, upitao je razmišlja li se o tome da postoje ljudi kojima smetaju znamenja povezana sa ustaškom ideologijom na pojedinim grobnim mjestima.
"Razmišlja li se o tome da postoje ljudi kojima to smeta i koje može vrijeđati vjerske i nacionalne osjećaje građana Hrvatske", dodao je.
Kako su prenijeli hrvatski mediji, vukovarski branitelj srpske nacionalnosti Predrag Mišić (DP) poručio je da na memorijalnom groblju hrvatskih branitelja nema nijednog uvredljivog natpisa.
"Na svakom spomeniku četniku piše da je poginuo braneći srpsku zemlju u Hrvatskoj", rekao je Mišić.
Pupovac je odgovorio da se SDSS zalagao da se ukloni ono što smeta i da se ne produbljuju sukobi.
"Znam da vas mi smetamo ovdje, ali nas nije strah", rekao je Pupovac nakon čega su poslanici SDSS-a napustili salu.
Kakve su reakcije u Srbiji?
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, koja dolazi iz desničarske stranke Zavetnici, ocijenila je da je riječ o legalizaciji diskriminacije i dehumanizacije žrtava srpskog naroda.
Ocjenjujući da državi Hrvatskoj "smetaju i mrtvi Srbi" navela je 25. aprila da će Ministarstvo obavijestiti sve relevantne međunarodne adrese o donošenju novog zakona o grobljima u parlamentu Hrvatske.
Ministarstvo nije odgovorilo na upit RSE da li su se obratili međunarodnim institucijama.
A direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije Arno Gujon javno je pitao Evropsku uniju (EU) da li će reagovati na donošenje zakona u Hrvatskoj.
Gujon je u videu na engleskom jeziku, koji je objavio 11. maja na društvenim mrežama, rekao da ti spomenici nisu simboli mržnje, već simboli gubitka, stradanja i otpora.
On je ocijenio da se radi o "čistoj srbofobiji" i institucionalnoj diskriminaciji navodeći da zakon "cilja spomenike koji odaju poštu srpskim vojnicima i civilnim žrtvama tokom rata od 1991. do 1995. godine ili su ispisani ćiriličnim pismom koje Srbi koriste".
Kuda zakon vodi?
Predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj brine da li će primjena zakona biti zloupotrijebljena, dok inicijatori tvrde da će spriječiti istorijski revizionizam i podjele.
Međutim, hrvatski istoričar Dragan Markovina kaže da je istorijski revizionizam "dio državne politike u Hrvatskoj".
"Istorijski revizionizam živi u Hrvatskoj, gotovo da je na vlasti, kad govorimo i o Drugom svjetskom ratu, a bome i o ratu 90-ih godina koji se zove zvanično Domovinski rat", kaže on.
Dodaje da je "istorijski revizionizam na kojeg oni misle srpska verzija rata ili preciznije nacionalistička srpska verzija rata" iako to tako ne definišu.
"Koja njih nervira i koja jeste, ne samo iz hrvatske perspektive nego i iz perspektive istoriografskih činjenica revizionizam, ali neće ovo malo par postotaka preostalih Srba u Hrvatskoj uticati na odnos prema istoriji u Hrvatskoj, niti će dovesti do bilo kakvih podjela", ocjenjuje Markovina.
"To su samo tragovi jedne izbrisane zajednice i njihovih ideoloških uvjerenja, naopakih, slažem se, ali ništa više od toga", dodaje.
Marko Milosavljević iz beogradske Inicijative mladih za ljudska prava, koja godinama unazad radi na pomirenju u regionu, smatra da Zakon o grobljima unosi nemir i strah u srpsku zajednicu u Hrvatskoj.
"Ali da tome takođe doprinose izjave predstavnika vlasti u Srbiji koji su dodatno taj strah proširili zloupotrijebivši svoj položaj da kritikuju, naravno sa pravom, ovaj zakon".
On kaže da stvara bojazan utisak da je u pitanju jedna velika zloupotreba i sa jedne i sa druge strane.
"To u Hrvatskoj može poslužiti da se uklanjaju spomen-obilježja stradalim srpskim civilima u ratnim zločinima od strane hrvatske vojske. Sa druge strane, taj modus operandi već postoji kao prijetnja u Srbiji u Zakonu o ratnim memorijalima", naveo je Milosavljević.
U srpskom Zakonu o ratnim memorijalima navodi se, između ostalog, da se može ukloniti ukoliko je posvećen događaju koji nije u skladu sa tekovinama oslobodilačkih ratova Srbije, ili simbolizuje gubitak suvereniteta, teritorijalnog integriteta, cjelokupnosti i nezavisnosti ili slobode Srbije.
Komentarišući novine u hrvatskom Zakonu o grobljima, Milosavljević kaže da je važno da se sada aktiviraju političke partije u Hrvatskoj i civilno društvo.
"Koje će nadgledati ovaj proces i ukazivati na manjkavosti ovog zakonskog rješenja i uvijek pozivati na Ustav Hrvatske, koji može da štiti prava svih građana, a u ovom slučaju posebno srpske nacionalnosti", naveo je.
Rat u Hrvatskoj trajao je od 1991. do 1995.
Hrvatska je vojno-policijskom akcijom "Oluja" u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao takozvanu Republiku Srpsku Krajinu.
Prema hrvatskim izvorima, pred "Olujom" iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju.
Godišnjica operacije "Oluja" u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
U Srbiji se godišnjica "Oluje" obilježava 4. avgusta, na dan kada je počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.
Bonus video:
