Šefica delegacije Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Marta Temido pozvala je na istragu navoda o nasilju nad demonstrantima u Srbiji i istakla da i dalje podržavaju evropsku perspektivu Srbije.
Ova portugalska europoslanica iz redova Socijalista i demokrata na konferenciji za medije u Beogradu rekla je da je sloboda govora osnovno pravo koje se mora poštovati, te da se bezbjednost demonstranata i novinara mora obezbijediti.
"Takođe smo čuli zabrinjavajuće izvještaje u vezi sa finansijskim, administrativnim i fizičkim pritiscima na akademsko osoblje i u vezi sa ograničavanjem medijskih sloboda. Nastavljamo da pratimo reforme pravosuđa o kojima se govori u skupštini, a postoji rizik da se podrije nezavisnost sudstva", rekla je na kraju posjete te delegacije Beogradu.
Tokom dana sastali su se sa potpredsjednicom Skupštine Srbije Elvirom Kovač, predstavnicima vladajućih i opozicionih stranaka, ministrom za evropske integracije Nemanjom Starovićem, šefom diplomatije Markom Đurićem i predstavnicima medija, civilnog društva i akademske zajednice.
Temido je rekla da su razgovori o vladavini prava i demokratiji u Srbiji bili otvoreni i intenzivni.
"Naša posjeta pokazuje da Srbija za nas predstavlja prioritet. Mi smo ovdje zato što nam je stalo do Srbije, do građana ove zemlje. Evropski parlament čvrsto vjeruje da EU neće biti potpuna bez zemalja Zapadnog Balkana, a Srbija je među njima", rekla je.
Na konferenciji za medije u Evropskoj kući navela je da su sa sagovornicima razgovarali o izborima, preporukama ODIHR-a, medijskim slobodama i imenovanju članova Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
Dalje je istakla da je na sastancima bilo riječi o odgovornosti, slobodi izražavanja i vraćanju povjerenja građana u srpske institucije.
Iako su najviši predstavnici vlasti ranije odbili da se sa njima sastanu, rekavši da "nisu pozvani", europoslanica je medijima rekla da je misija primijenila standardni diplomatski protokol, da je unaprijed najavljena i da su dočekani sa dobrodošlicom.
Ona je ublažila ton rekavši da sa pojedinim predstavnicima vlasti nisu mogli da se sastanu jer "slučajno danas nisu bili u zemlji". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prethodnih dana bio je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić u posjeti Estoniji. Međutim, Brnabić je danas bila u Beogradu i u Skupštini novinarima rekla da je posjeta delegacije politička, "kako bi se podržali blokaderi".
Uprkos temama na sastancima i cilju posjete, glavna tema u srpskim medijima juče i danas bila su prepucavanja o tome da li je delegacija, zbog toga što je u njoj bilo članova iz Hrvatske, željela da izbjegne izložbu o Jasenovcu u holu Skupštine Srbije.
Na pitanje novinara kako Srbija sa predstavnicima vlasti koji tako reaguju na delegacije EU može da ide ka članstvu, Temido je rekla da Evropska unija ne bira vlade.
"Razumijemo da nekada ne postoji kompatibilnost, da nekada dolazi do grešaka u komunikaciji, izgovaraju se i nepoželjne riječi. Mi smo ovdje osjetili srdačnu dobrodošlicu i, budući da planiramo da zajedno idemo evropskim putem, mi ćemo doći ponovo", rekla je.
Takođe je demantovala da su zahtijevali da ne posjete neku izložbu, navodeći da su spornu izložbu posjetili i da ona "pokazuje mračne momente iz istorije".
"Ja sam iz Portugala, koji je pristojna zemlja, ali smo i mi imali takve mračne momente. Međutim, ono što je važnije sada jeste da gledamo u budućnost", rekla je.
Misija je uslijedila nakon Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji, koja je usvojena velikom većinom, a kojom je zatraženo da se na terenu ispita stanje demokratije, tekući protesti i represija nad studentima i nastavnicima.
Europoslanica je istakla da će o rezultatima misije dalje obavijestiti Odbor.
Članovi delegacije iz Evropske narodne partije (EPP) bili su Rajnhold Lopatka iz Austrije, Davor Ivo Štir iz Hrvatske i Rasa Juknjavičenje iz Litvanije.
Socijaliste i demokrate predstavljali su Temido i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula iz Hrvatske.
U ime Zelenih u delegaciji je bio Vladimir Prebilič iz Slovenije, grupu Obnovimo Evropu predstavljao je Helmut Brandšteter iz Austrije, Evropske konzervativce i reformiste Šerban-Dimitrije Sturza iz Rumunije, a Evropu suverenih nacija Petr Bistron iz Njemačke.
Na konferenciji se nisu pojavili Picula i Štir.
Mandat delegacije AFET proističe iz Rezolucije Evropskog parlamenta od 22. oktobra 2025. godine, u kojoj se navodi da europoslanici podržavaju slanje misije za utvrđivanje činjenica u Srbiju.
Tom rezolucijom, u kojoj se ističe da treba šire ispitati u kojoj mjeri je korupcija dovela do snižavanja bezbjednosnih standarda i doprinijela novosadskoj tragediji, europoslanici su podržali pravo studenata i građana Srbije na mirne proteste i najoštrije osudili talas nasilja koji je sponzorisala država, zastrašivanje i neselektivna hapšenja. Ocijenili su da je rukovodstvo Srbije politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.
U rezoluciji se, između ostalog, poziva Evropska komisija da pokrene inicijativu za uvođenje ciljanih pojedinačnih sankcija odgovornima za teško kršenje zakona i ljudskih prava, osuđuje se proizvoljna i politički motivisana upotreba predsjedničkih pomilovanja osoba gonjenih zbog nasilja nad studentima, kao i uspostavljanje nelegalnog provladinog šatorskog kampa ispred Predsjedništva Srbije, takozvanog "Ćacilenda".
Vlasti Srbije pozivaju se da obezbijede slobodu medija, a visoki zvaničnici da prestanu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje. U tekstu se sa zabrinutošću konstatuje da vlada, po svemu sudeći, pregovara sa vlasnicima kompanije Junajted medija kako bi oslabila nezavisne medije u njenom sastavu, te se upozorava da to predstavlja ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji.
U ranijoj rezoluciji Evropskog parlamenta, od 7. maja, navodi se da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU – prije svega da unaprijedi unutrašnji politički dijalog, sprovede reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom i da se u potpunosti uskladi sa spoljnom politikom Unije.
Europoslanici su u tom dokumentu izrazili duboku zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski i drugi protesti u Srbiji, uključujući pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi sa infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
Očekuje se da europoslanici nakon posjete sačine izvještaj, čije je domete u ovom trenutku teško procijeniti.
Bonus video:
