U Jasenovcu održana komemoracija povodom 81. godišnjice proboja logoraša

Kolonom sjećanja i prigodnim programom u Jasenovcu je danas obilježena 81. godišnjica proboja logoraša iz tog ustaškog koncentracionog logora iz Drugog svjetskog rata.

Na komemoraciji pod nazivom „Sjećanje za budućnost“, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, bili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, dok je u ime predsjednika Zorana Milanovića bio šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.

Komemorativnom skupu u Jasenovcu prisustvovalo je više ministara, među ostalim, spoljnih poslova Gordan Grlić Radman, unutrašnjih poslova Davor Božinović i kulture Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, predstavnici naroda žrtava, antifašista, preživjeli logoraši, predstavnici diplomatskog kora i političkih stranaka.

Kod spomenika „Cvijet“ izveden je prigodni program u sklopu kojeg su pročitana neka od svjedočanstava logoraša. Program su vodili studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, dok su molitve predvodili predstavnici pravoslavne, katoličke, jevrejske i islamske zajednice.

U Jasenovcu se prošle godine, povodom 80. godišnjice proboja logoraša, okupio kompletan državni vrh na čelu s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, koji su predvodili kolonu sjećanja.

To je bio jedan od rijetkih događaja posljednjih godina na koji su došli i predsjednik i premijer, a da se nisu izbjegavali.

Oni dolaze iz različitih političkih opcija, a već godinama imaju izrazito narušene međusobne odnose, često javno razmjenjuju uvrede, a proteklih godina su se uglavnom izbjegavali na rijetkim događajima na kojima su bili prisutni u isto vrijeme.

Posljednjih desetak godina bilo je i puno neslaganja oko komemoracije i njenog održavanja, pa se u Jasenovac odlazilo u više kolona.

Nekoliko godina predstavnici naroda žrtava i antifašisti odvojeno su išli u Jasenovac, a prije dvije godine to je učinila je jevrejska zajednica koja je odbila da bude dio zvanične državne komemoracije.

Oni su tada vijence položili odvojeno, kao i predstavnici opozicionih stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije. Glavni razlog bojkota bilo je nezadovoljstvo zbog izostanka izričite zabrane ustaškog pozdrava „Za dom spremni“.

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je proboju 600 preostalih logoraša Jasenovca 22. aprila 1945, od kojih je preživjelo njih oko 100.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i drugih, u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.