NVO: Rektor Univerziteta u Beogradu i tužilac na meti špijunskog softvera

Nadzor nad zaposlenima u pravosuđu i predstavnicima univerziteta direktno ugrožava nezavisnost institucija i njihovu sposobnost da djeluju bez pritisaka, saopštila je SHARE fondacija

920 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Organizacija Citizen Lab, u saradnji sa SHARE Fondacijom, potvrdila je dva nova slučaja targetiranja naprednim špijunskim softverom u Srbiji, prenosi N1.

Kako je saopštila SHARE fondacija, mete su profesor Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu, i viši tužilački saradnik Rade Bajić iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.

Navode da je forenzičkom analizom potvrđeno da je tokom 2026. godine telefon profesora Đokića zaražen špijunskim softverom Pegasus izraelske kompanije NSO Group, korišćenjem „0-click“ napada. Đokić je, dodaju, široj javnosti poznat po zalaganju za očuvanje autonomije univerziteta i podršci studentskim protestima uprkos sve većim pritiscima.

SHARE fondacija dodaje da je u avgustu Bajić, viši tužilački saradnik koji je radio na predmetu „Generalštab“ u kom je tužilaštvo otvorilo pitanje krivične odgovornosti državnih funkcionera, primio zvanično obavještenje od kompanije Apple koje ukazuje na to da je, sa visokim stepenom pouzdanosti, bio meta napada tzv. plaćeničkim špijunskim softverom (mercenary spyware).

Nadzor nad zaposlenima u pravosuđu i predstavnicima univerziteta direktno ugrožava nezavisnost institucija i njihovu sposobnost da djeluju bez pritisaka, ističe SHARE fondacija. "U pravosuđu, takva praksa može da ugrozi nezavisnost sudstva i tužilaštva i obeshrabri postupanje u javnom interesu, dok na univerzitetima podriva akademsku autonomiju i slobodu izražavanja. Kada institucije koje treba da štite javni interes postanu mjete nadzora, posljedice ne trpe samo pojedinci, već i cijelo društvo."

Ovi trendovi, kako su kazali, posebno zabrinjavaju uoči parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra, kada je zaštita slobode izražavanja, političkog djelovanja i privatnosti od ključnog značaja. "Bez djelotvorne istrage, utvrđivanja odgovornosti i jasne poruke da je nezakoniti nadzor neprihvatljiv, postoji ozbiljan rizik da se praksa digitalne represije nastavi i dodatno proširi na sve slojeve društva i kritičke glasove."

"Po svojim funkcijama i namjeni, špijunski softver se može klasifikovati kao računarski virus, odnosno program ili skup naredbi koji djeluju na druge programe ili podatke u računaru ili računarskoj mreži, čija upotreba predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakoniku Republike Srbije. Upotreba spajvera podrazumijeva neovlašćeni pristup svim podacima na uređaju, čime se namjerno nanosi šteta targetiranom korisniku, ali i svim drugim osobama čiji se podaci nalaze na tom uređaju", piše u saopštenju.

Pogledajte još: