Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je danas u Zagrebu da Hrvatska ima ključnu ulogu u političkoj stabilnosti i budućnosti regiona.
"Hrvatska je garant da je situacija u Evropi, pogotovo u regionu optimističnija nego prije", rekao je Tusk novinarima poslije susreta s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
Poslije susreta s Plenkovićem, Tusk je zajedno s državnim vrhom Hrvatske prisustvovao svečanoj sjednici Sabora povodom obilježavanja 25. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
U govoru na hrvatskom jeziku, Tusk je rekao da Hrvatska ima pravo da bude ponosna na tih 25 godina, da ih je dobro iskoristila i da nije iznevjerila ni Europu, ni UN.
"Imate pravo biti ponosni na ovih 25 godina i Evropa je ponosna na vas i vaša postignuća", rekao je Tusk na svečanosti.
On je rekao da je Hrvatska, noseći teret teških iskustava i vidajući rane poslije rata, uspjela svoj narod da zaštiti od mržnje i da počne izgradnju moderne, evropske države.
"Evropa visoko cijeni vašu političku zrelost, strpljenje i dosljednost. Zahvaljujući vašim naporima raste ugled cijele regije, a pomirenje zavadjenih naroda, iako teško, postaje stvarnost", istakao je Tusk.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u Saboru da je stvaranje samostalne države za hrvatski narod bilo pitanje ispunjenja legitimnog istorijskog prava i pitanje opstanka.
"Hrvatska je bila napadnuta iznutra i spolja, ali hrvatski narod je iskazao svoju neopozivu istorijsku volju, ujedinjen politikom pomirenja i državotvornim programom prvog predsjednika Franje Tuđmana stvorio je svoju državu, jedinstveno stavši u njenu odbranu i pobjedivši u časnom i odbrambenom Domovinskom ratu", naglasila je Grabar-Kitarović.
Ona je rekla da "hrvatski narod više nikada neće živjeti u integracijama ili tvorevinama u kojima ne bi bio suveren i samosvojan" i kritikovala, kako je rekla, glasne ideološki zaslijepljene pojedince koji šire defetizam i pesimizam, kao i "emisare" koji etiketiraju hrvatsku državu i provociraju hrvatski narod.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je pitanje nestalih i nasilno odvedenih i danas jedno od najbolnijih pitanja i da će Vlada nastojati da "u narednom periodu riješi sva preostala pitanja koja datiraju od vremena agresije na Hrvatsku – od pitanja granica i selektivnog pravnog progona hrvatskih branitelja do zaštite hrvatske manjine i povratka kulturnih dobara".
On je naglasio da su "zanos i žrtva hrvatskih branitelja i jedinstvo hrvatskog naroda zajedno s vizionarskom i državničkom politikom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bile tačke preokreta koje su omogućile priznanje uprkos nenaklonjenom stavu znatnog dijela međunarodne zajednice u tim godinama".
Sabor Hrvatske je 25. juna 1991. godine donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, ali je ona odložena na tri mjeseca na zahtjev Evropske komisije koja je tražila mirno rješenje jugoslovenske krize.
Odluka je stupila na snagu 8. oktobra, kada je Sabor jednoglasno doneo odluku o raskidu državnopravnih veza sa SFRJ. Hrvatsku je 15. januara 1992. priznalo svih dvanaest članica tadašnje Evropske zajednice.
Bonus video:
